Slaveći euharistijska slavlja u Staroj Binguli i Srijemskoj Mitrovici u nedjelju, 24. srpnja, vlč. Ivica Zrno oprostio se od ovih vjerničkih zajednica.
Stara Bingula je filijala zajednica župe Sveta Ana, majka Blažene Djevice Marije u Laćarku gdje je vlč. Ivica kroz protekle četiri godine vršio službu župnika. Na koncu euharistijskog slavlja u Staroj Binguli on je podsjetio vjernike kako je među njima boravio u dva navrata. 
»Prvi puta kao vikar u Srijemskoj Mitrovici (2006. – 2010.), a sada kao vaš župnik (2018. – 2022.). Prvi puta sam gledao kako se gradi i raste crkva u kojoj danas slavimo euharistijsko slavlje, a ovaj put sam imao zadatak voditi vašu zajednicu i pratiti vas na putu vjere. Hvala vam na svemu što ste činili i time pokazali koliko vam je stalo do vaše crkve. Ono što mi je osobito drago, oko puno stvari, a posebno uređenja prostora pokazali ste samostalnost«, rekao je, među ostalim vlč. Ivica, koga su vjernici darovali satom, s porukom kako ga sat koji označava vrijeme treba podsjetiti na vrijeme provedeno među njima.
Na euharistijskom slavlju u Srijemskoj Mitrovici vlč. Zrnu su se kao suslavitelji pridružili župnik iz Duboševice vlč. Danijel Tigandžin i vlč. dr. sc. Antun Japundžić, profesor na KBF-u u Đakovu. Obojica svećenika su ređenička generacija vlč. Ivice.
Uz prigodne riječi uručeni su i darovi: bogato izrađeni svečani plašt, slika srijemskomitrovačke crkve i župskog stana, te prigodna knjiga.
Na koncu se svima obratio vlč. Zrno koji ovoga ljeta odlazi na novu službu, u Punitovce u Hrvatsku. 
»Po Sakramentu svetog Reda Prezbiterata (Svećeništva), 2006. godine zaređen sam za prezbitera Đakovačke ili Bosanske i Srijemske biskupije. Tome ima već 16 godina. Samim time, sve vrijeme je postojala mogućnost djelovanja u obje biskupije, ovisno o potrebama – kako i sam naziv govori radi se o dvije biskupije, kojima je od 1773. do 2008. upravljao biskup iz Đakova. Od 2008. godine i Srijemska biskupija se ponovno osamostaljuje i dobiva svog biskupa, a Đakovačka ili Bosanska biskupija se uzdiže na rang Nadbiskupije i nosi naziv Đakovačko-osječka nadbiskupija.
Kako sam rođen u Otoku, svećenik sam sadašnje Đakovačko-osječke nadbiskupije, a zbog dosadašnjih potreba u Srijemskoj biskupiji stavljen sam na raspolaganje Srijemskoj biskupiji gdje sam obnašao službu, prvo kao župski vikar u Srijemskoj Mitrovici (2006. – 2010.), a zatim kao laćarački župnik i pastoralni suradnik u Srijemskoj Mitrovici (2018. – 2022.). A uz to obavljao sam niz službi na korist župama i Srijemskoj biskupiji. Također, vjerujem da vam je poznato kako sam u međuvremenu proboravio osam godina u Njemačkoj pastoralno zbrinjavajući naše sunarodnjake koji ondje žive. Iz svega je vidljivo kako još niti jedan jedini dan nisam bio na službi u Hrvatskoj. Čini se da je došlo vrijeme i za takvu službu. U dogovoru s biskupima u Srijemu i Đakovu, zaključujujem dane prezbiterske službe u vašoj sredini, a msgr. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki odlučio mi je povjeriti novu župu i vjerničku zajednicu – župu svetog Ladislava, kralja u Punitovcima.«
H. R.
Fotografije: Željka Klavžar i Davor Reves