»Za Nove mostove« slogan je pod kojim je Novi Sad 2016. godine ponio najznačajniju titulu u području kulture Europske unije, titulu Europske prijestolnice kulture 2022. godine. Nakon toga Vlada Srbije ovaj projekt proglasila je projektom od nacionalnog značaja, a osnivanjem Fondacije Novi Sad 2022 stvoreni su uvjeti za njegovu realizaciju. Službeno, prijestolnicom kulture Novi Sad postao je početkom ove godine.
Od tada nizom programa trudio se i dokazati da to zaista i jest. Fondacija Novi Sad 2022 stala je iza organizacije programa. Neovisna kulturna scena našla je manjkavosti u konceptu i pripremljenim sadržajima. Pogledi na to što treba biti ponuda Europske prijestolnice kulture i na koji način ona treba biti predstavljena mogu biti različiti, ali bez obzira na te poglede ostat će i neki trajni tragovi ovog kulturnog projekta. Između ostalog i obnovljene fasade i objekti u podgrađu Petrovaradinske tvrđave.
Ako bi se gledalo iz kuta Hrvata u Vojvodini, onda je svakako najznačajnija promocija Dužijance u Novom Sadu. Više je razloga za to. Prvo: jedna tradicijska manifestacija jedne nacionalne manjine, postala je dio službenog programa Europske prijestolnice kulture. Drugo: pokazalo se i u drugoj (i drugačijoj) sredini što je Dužijanca. I treće: odjeknulo je, jer nije bilo medija koji nije kamerom i fotoaparatom ispratio bandaša i bandašicu i brojne sudionike proslave završetka žetve. Korektno, nazivajući je proslavom bunjevačkih Hrvata.
Čini se da su upravo značaj i potpora koju je dobila novosadska Dužijanca (a koju će imati i ona subotička) nekome bili prst u oko. Toliko je to boljelo (a boli i dalje) da se u liječenju rane poziva na zakon i Ustav i uz to prišiva stvaranje neke nove nacionalne manjine, ili jednostavnije rečeno osporava jednom djelu Hrvata da uz to Hrvati dodaju i svoju subetničku pripadnost Bunjevci. Neću više. Čitajte i naredne stranice Hrvatske riječi.
Z. V.