Feljton

Budinčević Jakelić

Među prezimenima subotičkih Hrvata postoji nekoliko za koje je ustvrđeno da, takoreći, idu u paru s nekim drugim. Drugim riječima, to su dvojna prezimena. O njima je do sada pisano, ali konačan odgovor nije donesen, jer okolnosti pod kojima su ona nastala nisu rasvijetljene. Do sada je već bilo riječi o Bašić Palkovićima. Neke obitelji su se na zakonski način odrekle jednog elementa prezimena. Tako da u Subotici postoje obitelji Bašića, koji ne nose više »dodatak« Palković. Od ostalih slučajeva poznati su Ivković Ivandekić, Peić Tukuljac, Vojnić Hajduk, Poljaković Kovač (Kovačevići), Vidaković Božan, Vujković Cvijin itd. Ovo su samo neki od primjera, a njih svakako ima daleko više. Neke obitelji uspjele su zadržati oba elementa svog prezimena, a neke su se opredijelile za samo jedan. Nekima je izbor bio osnovni oblik (Bašić, Poljaković), a nekima dodatak (Cvijin).

Dva prezimena

Također se događalo da je jedna obitelj koristila dva prezimena. Primjerice, tijekom 18. stoljeća nositelji prezimena Nimčevića se u zapisima javljaju i pod prezimenom Džaja (Džajini, Džajić, Džajin i sl.). Međutim, to ipak nije porodilo dvojno prezime Nimčević Džaja. Naprotiv, Džaja je opstalo samo kao »prdačno« ime i to samo kod nekih obitelji. Inače, neke su obitelji dobile dva prezimena. Primjer ove pojave jesu nositelji prezimena Budinčević, koji se u starim zapisima javljaju i pod prezimenom Jakelić. U nekim slučajevima štoviše upisana su oba prezimena – Budinčević-Jakelić. Međutim, čini se da je prevagu odnio ipak oblik Budinčević, kao što svjedoči primjer Ivana Budinčevića (1874. – ?), jednog od prvaka subotičkih Hrvata na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. 

Genealogija

Doktor prava (od 1903.), gradski odbornik, član rodoljubive udruge Kola mladeži, koja je unijela novi duh u život hrvatske zajednice u Subotici, ali i samog grada, te gradski bilježnik (od 1913.), Ivan Budinčević zvani još i Mukija (jer je kršten pod imenom Ivan Nepomuk) svakako zaslužuje mnogo više pažnje nego što mu je dosad poklonjeno uzgrednim istraživanjima, koja nažalost nisu rasvijetlila ni osnovne podatke o njemu: kada je umro! Njegov predak u 4. koljenu, Luka, javlja se u zapisima pod prezimenom Jakelić. Dana 25. XI. 1779 . oženio je Matiju Bačić. Njihov sin Marijan je rođen 21. I. 1798. Marijan se 10. XI. 1813. oženio Janjom, kćerkom Antuna Orčića i Tereze Rudić. Nakon smrti prve supruge, Marijan se 4. XI. 1823. oženio udovnom Franje Šokčića – Julijanom, kćerkom Bartula Budanovića i Magde Dulić. Njihov sin Beno (zapisivan različito: kao Benedictus, Benedek, Benjamin) je rođen 19. I. 1826. Julijana je umrla 22. II. 1841. u 40. godini života, ne dočekavši vjenčanje svog sina Bene. Beno je oženio je 15. XI. 1843. Barbaru, kći Lovre Tumbasa i Lucije Horvat. Tom prilikom je prezime Benine majke upisano kao Gabrić. Beno i Barbara su imali sina Roku, Mukijinog oca. Roko se 9. I. 1871. vjenčao Mukijinom materom Petronilom, kćerkom Antuna Vidakovića i Pauliune Halasević. Mukija je rođen 25. IV. 1874. Imao je sestru Kristu (r. 3. VIII. 1883.), koja se 1903. udala za Luku Vujkovića Lamića.

Mlade snage

Mukija spada u red onih mladih snaga koje su iznijele na svojim leđima novi preporod subotičkih Hrvata. Tu su još bili Stipan Matijević, Josip Vojnić Hajduk, Luka Plesković, Andrija Pletikosić, braća Beno i Vranje Sudarević, braća Babijan i Albe Malagurski i drugi.
Konačna sudbina Mukije Budinčevića nije poznata. Vjerojatno je i on unovačen kao i brojni hrvatski intelektualci (braća Ivković Ivandekić). Nakon I. svj. rata se ne spominje, što može ukazivati na više stvari. Ako nije poginuo, onda se ili kao Josip Vojnić Hajduk društveno pasivizirao ili je pak optirao za Mađarsku.

Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.