Uz Bošnjake i Srbe, Hrvati su u Bosni i Hercegovini konstitutivan narod. Prema popisu iz 2013. godine  Bosna i Hercegovina imala je 3,5 milijuna stanovnika. U Federaciji BiH bilo je nešto više 2,2 milijuna, Republici Srskoj malo više od 1,2 milijuna i u Distriktu Brško 83.000 stanovnika. Gledajući cijeli teritorij Bosne i Hercegovine Bošnjaci čine 50,11 posto stanovnika (više od 50 posto stanovništva su muslimani), Srba je 30,78 posto (pravoslavaca 30,75), a Hrvata i katolika 15.34 odnosno 15,19 posto, jer se vjerska i nacionalna struktura uglavnom poklapaju. Tako je uz Albaniju i Kosovo, BiH postala treća država u Europi u kojoj muslimansko stanovništvo čini većinu. 
»Demografski opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini doveden je u pitanje, jer su demografske negativnosti još izraženije nego u Hrvatskoj, pa demografski slom postaje realnost. Od iznimne važnosti je zato skrb za Hrvate koji su još u Bosni i Hercegovini, kako bi se zaustavilo njihovo iseljavanje i podigao natalitet«, kazala je na 5. Hrvatskom iseljeničkom kongresu, koji je održan u Mostaru od 30. 6. do 3. 7. Ana Marija Jasak s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Demografski slom

Prema podacima Katoličke crkve, 1991. godine u Bosni i Hercegovine katolika, većinom Hrvata, bilo je 812.000, a prema crkvenim procjenama na kraju prošle godine katolika je bilo manje od 350.000. 
»U usporedbi s 1991. godinom to je tek 42,3 posto od tadašnjeg broja katolika i za 30 godina u Bosni i Hercegovini izgubljeno je 467.000 katolika. Zanimljivo je da se broj katolika na kraju 2021. godine izjednačio s podacima Austro-Ugarske iz 1895. godine. Gledano po biskupijama, najveći pad broja katolika, skoro 76 posto, je u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, zatim skoro 70 posto u Banjalučkoj biskupiji, dok su Mostarsko-duvanjska i Trebinjska biskupija ostale na predratnom broju katolika. Na pad broja Hrvata u BiH veliki utjecaj imali su progoni i raseljavanja tijekom ratnih godina. Raseljavali su se i Srbi i Bošnjaci, ali ako gledamo svaki narod pojedinačno razvidno je kako je hrvatsko stanovništvo pretrpjelo najveća stradanja. Čak 61,25 posto Hrvata u razdoblju od 1991. do 1995. godine je prognano ili raseljeno«, kazala je Jasak.
Iseljavanje je nastavljeno i u drugoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća, ali i u ovom stoljeću, a najviše odlaze ljudi u fertilnim godinama, što negativno utječe na dobnu strukturu preostalih Hrvata, a za budućnost predstavlja nenadoknadiv gubitak.

Mlado stanovništvo u odlasku

Rat i poslijeratno razdoblje samo su pospješili ionako desetljećima prisutno iseljavanje svih naroda iz BiH.
»Bosna i Hercegovina izrazito je emigracijski prostor i od 1948. do 1991. godine ukupni migracijski saldo iznosio je 718.400 stanovnika, što na godišnjoj razini iznosi oko 16.000, a to je velika brojka. U migracijama su uvijek zastupljeni mladi koji imaju najveći natalitetni potencijal, što se dugoročno odražava na demografske pokazatelje. Negativne posljedice odlaska mladog stanovništva počele su se osjećati već nakon 1971. godine«, kazala je na Hrvatskom iseljeničkom kongresu dr. sc. Rebeka Mesarić-Žabčić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. 
Najveći dio bosanskohercegovačkih Hrvata danas živi u zapadnoj Hercegovini i susjednim dijelovima zapadne Bosne, što je područje koje je i prije rata imalo izrazito homogenu nacionalnu strukturu, s hrvatskom većinom gdje su u pojedinim općinama Hrvati činili i 95 posto stanovništva. Usprkos ukupnom padu broja Hrvata na tom području zabilježen je blagi rast broja hrvatskog stanovništva. 
»U gotovo svim općinama gdje su Hrvati činili manje od trećine stanovništa zabilježen je pad broja Hrvata«, kazala je Mesarić-Žabčić.
»Od 2002. do 2021. godine umrlo je 124.000 Hrvata, a kršteno je 90.800, što znači da je samo na temelju negativnog prirodnog prirasta izgubljeno više od 33.000 ljudi. Ako promatramo cijeli teritorij Bosne i Hercegovine, prvi puta negativni prirodni prirast zabilježen je 2007. godine, ali i te godine Bošnjaci su imali pozitivan prirodni prirast. Bošnjaci su tek 2018. godine imali negativan prirodni prirast. Bosna i Hercegovina je samo zbog negativnog prirodnog prirasta u posljednjih 15 godina ostala bez skoro 100.000 stanovnika«, kazala je Jasak i dodala da je u tom razdoblju od ukupno živorođene djece Bošnjaka bilo 56 posto, Srba 30 i Hrvata 10 posto. U istom tom razdoblju od ukupnog broja umrlih 43 posto bili su Bošnjaci, 37 posto Srbi i 15 posto Hrvati.
Vitalni indeks, što je broj živorođenih na 100 umrlih, daleko je najnepovoljniji kod Hrvata. U BiH je taj indeks 55, u Federaciji BiH 58 i Republici Srpskoj 17.
Iz svih iznijetih podataka mogu se dati statističke procjene kretanja broja stanovnika, a za narednih 50 godina one nisu ni malo optimistične. Prema procjenama koje je 2020. godine uradio Populacijskih fond Ujedinjenih naroda, u 2070. godini u BiH bi živjelo između 1,5 i 2,5 milijuna stanovnika. Procjene su da će Bošnjaka biti od 840.000 do 1,4 milijuna, Srba od 450.000 do 750.000, a Hrvata između 150.000 i 250.000. Polovina stanovnika do 2070. godine bit će starija od 65 godina.
»Broj Hrvata u Bosni i Hercegovini kontinuirano opada zbog ratnih stradanja, ali i zbog pritisaka, manipulacije, ustavne i izborne neravnopravnosti. Zato je opravdano pitanje mogu li Hrvati opstati u ovakvoj Bosni i Hercegovini. Mogu, ako se ozbiljno shvati kako se negativni demografski procesi ne mogu zaustaviti sami od sebe i kako se konačno moraju postaviti u temelje političkog, društvenog, znanstvenog, planskog i svakog drugog razmatranja, planiranja i odlučivanja kao problem prvog reda za Hrvate u BiH, Hrvatskoj i iseljeništvu«, smatra Jasak. 
Z. V.