9. srpnja 1893. – Subotičke novine pišu da se prigodom imendana urednika Nevena Pere Skenderovića sakupio krasan broj gostiju u njegovom domu. Pere Skenderović (1864. – 1913.) je sin Kazimira (Kaze) Skenderovića, jednog od prvaka subotičkih Hrvata. On je zapravo bio rođak u četvrtom koljenu Grge Skenderovića (1881. – 1920.), djed Ivana Skenderovića, pisca knjige o Skenderovićima Općinarima. Obojica, i Petar i Grgo, bili su praunuci Marka Skenderovića (1770. – 1836.) i Klare Poljaković Kovačević.
10. srpnja 1923. – Severna pošta donosi članak subotičkog liječnika i člana Bunjevačko-šokačke stranke Bele Ostrogonca, koji ovako odgovara na optužbe protiv bačkih Hrvata: »Naš cijeli narod bit će prestretan a država moćna i silna, kada se gospoda koja su na vlasti uvjere da ne leži krivnja na bunjevačkoj inteligenciji za sve sporove koji su nastali od ujedinjenja do danas. Interes cijeloga naroda pa i Bunjevaca zahtijeva da u javnom životu i državotvornoj politici zavlada poštenje i iskrenost koje je jedina garancija da će naš napaćeni narod odahnuti u pravom i potpunom ujedinjenju i bratskoj slozi.«
11. srpnja 1937. – Naše slovo piše o Barnabi Mandiću, sinu Mije Mandića, koji je 1885. pokrenuo list podunavskih Hrvata Neven: »Barnaba je do sada najviše uspio zbog toga što je sin našeg uvaženog starješine čika Mije. Kada je trebalo polagati učiteljski ispit, čika Mijo se morao zasukati... Kada je trebalo prije nekoliko godina spasiti Barnabu od premještaja iz Zlatnog kraja u neko selo, jer je bio slabo ocijenjen, g. Mirko Ivković Ivandekić (narodni zastupnik) se morao angažovati, pa je Barnaba dobio Žednik. Prije kratkog vremena ponovo se obratio g. Mirku u vezi sa unapređenjem. Šta je dao g. Barnaba sam od sebe? Dao je, ali je to slabe kvalitete…«
11. srpnja 1937. – Naše slovo piše da je Marko Peić održao na Bunjevačkoj večeri u Beogradu 26. srpnja predavanje pod naslovom Povijest i nacionalni rad Bunjevaca, koje je privuklo opću pažnju.
12. srpnja 2002. – Subotičke novine pišu da je Izvršni odbor Skupštine općine Subotica 10. srpnja dao suglasnost na imenovanje Milovana Mikovića za vršitelja dužnosti ravnatelja i glavnog i odgovornog urednika Subotičkih novina do okončanja natječaja za izbor novog.
13. srpnja 1939. – Hrvatski dnevnik piše o prosvjetnim prilikama u Subotici: »Danas madjarski djaci sasvim slobodno ispunjavaju rubrike narodnosti pravim imenom i sasvim slobodno i pošteno mogu na svakom mjestu reći, da su Madjari. Ali mi ne smijemo uvijek reći da smo Hrvati, a pogotovo to ne smiju naši djaci, ako nisu spremni na posljedice. Pa mi u Subotici, u gradu gdje smo u apsolutnoj većini, nemamo na muškoj gimnaziji baš ni jednog jedinog profesora Hrvata, baš ni kao kuriozitet (kateheta je izuzetak, jer je to razumljivo).«
14. srpnja 1939. – Subotičke novine pišu da će se u Subotici 16. srpnja održati proslava rođendana Vladka Mačeka, predsjednika Hrvatske seljačke stranke. Program proslave izgleda ovako: »Prije podne u 11 sati u Domu katoličkih udruženja, Harambašićeva ulica br. 5: 1. Pozdravna riječ predsjednika Priređivačkog odbora Josipa Đide Vukovića. 2. Dru Mačku od Miškine, recitira Alojzije Cvijanov. 3. H. P. D. Neven pjeva. 4. O dru Mačku vodji hrvatskog naroda, govori Marko Horvacki. 5. Tamburaši Bunjevačkog momačkog kola sviraju. 6. Završna riječ predsjednika.«
15. srpnja 1911. – Neven piše da su odobrena pravila Bunjevačke čitaonice u Baji, koju je 1910. osnovao kapelan Ljudevit Budanović.
