2. srpnja 1921. – Subotičke novine pišu da je nastala prava zbrka na političkoj pozornici Kraljevine SHS otkako je Jugoslavenski klub, kojega su činili Hrvatska pučka stranka (hrvatski klerikalci) i Bunjevačko-šokačka stranka, napustio ustavotvornu skupštinu.
2. srpnja 1937. – Subotičke novine prenose izvještaj svog dopisnika »Mister Johna« s Bunjevačke večeri, koja je održana u Beogradu 27. lipnja u organizaciji Mjesnog odbora omladine Jugoslavenske radikalne zajednice iz Subotice. »Mister John je naime vegeterijanac pa mu je osobito milo bilo što su njega i ostale Bunjevce počastili paprikom, paradičkom, crnim lukom i sirom. Ko da su znali! Osobito je sretan što ni njega ni druge nisu nazobali mesom ili čime drugim«.
3. srpnja 1920. – Neven donosi članak Matije Evetovića, profesora Gradske bunjevačke (hrvatske) velike gimnazije u Subotici, koji zagovara ideju da djecu subotičkih Hrvata poučavaju u katoličkom duhu domaće prosvjetne snage: »Naš je bunjevački narod bogobojazan i drži mnogo do svoje vjere, a to bi bila najveća uvreda za njega od takovih ljudi, koji idu za tim, da se vjeronauk izbaci iz srednjih škola. Naša inteligencija dobro poznaje psihu našega bunjevačkog naroda, zato je i pravedno i najbolje, ako će senat grada Subotice izdržavati svoje srednje škole i postavljati nastavnike, kojima će povjeriti vodstvo našega pomlatka«.
4. srpnja 1929. – Neven piše da je Hrvatska pjevačka župa Klaić priredila 30. lipnja u Zemunu pjevačko natjecanje za prvenstvo župe. Sudjelovala su sljedeća društva: Hrvatska omladina iz Mitrovice, Tomislav iz Mitrovice, Zvonimir iz Srijemskih Karlovaca, Nada iz Srijemske Mitrovice, Neven iz Petrovaradina, Neven iz Subotice, Rodoljub iz Zemuna i Hrvatsko pjevačko društvo Tomislav iz Zemuna. List napominje da je subotički Neven u Zemun (vlakom) zetekao mnoštvo naroda na kolodvoru, koji se okupio ondje da priredi svečani doček svojoj braći iz Bačke. Odande su članovi Nevena otpraćeni do konačišta. »Cio Zemun je bio na ulici, da dočeka i da pozdravi svoju hrvatsku braću iz bile Subotice«, dodaje list.
5. srpnja 1924. – Hrvatske novine primijećuju da je pod velikim županom Subotice Dragoslavom Đorđevićem ćirilica postala zastupljenija u službenoj uporabi.
6. srpnja 1920. – Neven piše da je deputacija od nekoliko stotina Bunjevaca otputovala u Beograd pod vodstvom velikog župana Subotice Vranje Sudarevića, te narodnih zastupnika Blaška Rajića i Stipana Vojnića Tunića da se pokloni kralju Aleksandru Karađorđeviću i zamoli još jednom vladu Kraljevine SHS da se što energičnije zauzme za Hrvate Bajskog trokuta.
7. srpnja 1927. – Neven piše da je u subotičkom izbornom okrugu nositelj liste Hrvatske seljačke stranke za parlamentarne izbore (11. rujna) Stjepan Radić, u somborskom Đuro Basariček, u novosadskom Ivan Krajač, u pančevačkom Vladko Maček, u bečkerečkom (danas Zrenjanin) Josip Predavec, a u srijemskom Kežman.
8. srpnja 1922. – Subotičke novine pišu da je Pučka kasina u Subotici ponudila 800 dinara Državnoj muškoj gimnaziji da ih na koncu godine podijeli hrvatskim đacima. Ravnatelj gimnazije pak odbio je ovu ponudu kao separatističku. List kritizira ovu odluku, budući da se u teoriji, propagira zajedništvo s bačkim Hrvatima, a s druge strane njeguje prema njima politika isključivosti: »Još nismo čuli, da su dobivali Bunjevci iz ostavštine Ostojića (zaostavština Jovana i Terezije Ostojić – primj. V. N.) štipendije il nagrade (...) Kad je o našem novcu govora – onda smo braća«.
