Tema

Adventski vijenac danas je jedan od najomiljenijh znakova Došašća. Tvorac prvog adventskog vijenca bio je mladi pastor John Hinrich Wichern, koji je, da bi trenutke molitve u vrijeme Došašća učinio ljepšima, u domu za nezbrinutu djecu Trošna kuća u Hamburgu, svakoga dana od 1. prosinca do Božića upalio jednu svijeću i stavljao je na drveni vijenac. Prvi advent načinjen je 1838. godine i bio je promjera dva metra. Do Božića je na vijencu gorjelo 19 manjih crvenih svijeća – za svaki dan u tjednu i 4 velike bijele – za nedjelje u adventu. Od 1851. godine štićenici Doma su advent počeli ukrašavati zimzelenim grančicama, a vremenom se umjesto drvenog, počeo plesti vijenac od zimzelenog granja. Običaj pravljenja adventskog vijenca proširio se po evangeličkim obiteljima, a 1925. godine postavljenje prvi vijenac u jednoj crkvi u Kölnu.

Nakon 1. svjetskog rata vijenac postaje dijelom katoličke tradicije, a izgled mu se vremenom mijenjao tako da se danas pale samo četiri svijeće za svaku nedjelju došašća. 

 

 

Simbolika

 

Adventski vijenac čine dva osnovna simbola. To su krug i svijeće – odnosno svjetlo. Krug ili prsten bez početka i kraja simbol je vječnosti i vjernosti. Svjetlo svijeća,  pak,  simbolizira nadolazeće svjetlo Isusa. Izvorno, crvene i bijele svijeće upućuju na Isusovu žrtvu i pobjedu. Zelene grančice kojima se advenstski vijenac ukrašava simboliziraju život. Prema drugoj tradiciji, na vijenac su se stavljale tri ljubičaste svijeće kao znak pokore i obraćenja kao priprava za dolazak Isusa i jedna ružičasta kao znak radosti zbog Isusuvog rođenja. Ljubičasta boja je inače boja pokore i posta, koji se prakticira tijekom Došašća. Boja je to liturgijskih halja svećenika tijekom adventa, ali i kraljevska boja kojom se želi dobrodošlica Kralju. Na prvu nedjelju došašća pali se prva ljubičasta svijeća, proročka, za sjećanje na proroka Izaiju koji koji je prorekao Isusovo rođenje. To je svijeća nade. Druga ljubičasta svijeća je Betlehemska svijeća, koja simbolizira Kristove jasle, a predstavlja ljubav. Na treću nedjelju, na polovici adventa pali se ružičasta, pastirska svijeća, koja simbolizira radost zbog Božiča koji se bliži. Četvrta, ljubičasta svijeća pali se posljednja. To je anđeoska svijeća, koja znači mir. U nekim se varijantama u sredinu adventskog vijenca stavlja peta, bijela svijeća, koja simbolizira Isusa i njegovu bezgrješnost. Pali se na Badnjak ili na Božić.

Postoje i druge varijante naziva svijeća i onoga što simboliziraju. Tako neki prvu svijeću zovu postilica – simbolizira nadu i iščekivanje, druga ili pomirilica znak je mira, treća slavi radost i veselje, a posljednja svijeća simbolizira ljubav. Postupno paljenje svijeća znak je približavanja Božića. Može se reći da pravljenje adventskog vijenca spada u nove tradicije u svijetu i polako se ovaj običaj ušetao u naše domove. Za izradu adventskog vijenca potrebno maolo dobre volje i mašte,  a onima koji ga izrađuje ostavlja veliki  prostor za kreativnost. Kao i kod kićenja bora, u izgled advenstkog vijenca možemo ugraditi  nešto od naših lokalnih tradicija, osobnih ili obiteljskih simbola.

 

Aleksandra Prćić

 

Opširnije u tiskanom izdanju