Apsolutni prioritet za dalji napredak Srbije u procesu pregovora za pristupanje Europskoj uniji jest ispunjenje obveza iz Poglavlja 23 i 24 koja se tiču vladavine prava i nijedno poglavlje neće moći biti zatvoreno dok Srbija ne postigne ovaj cilj, navodi se u neslužbenom radnom dokumentu (non-paperu) kojim Europska komisija (EK) izvještava Vijeće EU o napretku naše zemlje u eurointegracijama.
Non-paper, odnosno neslužbeni radni dokument EK, u koji su novinari Danasa imali uvid, sačinjen je na osnovu izvještaja o napretku koji je Srbija dostavila sub-komitetu EU za područja pravde, sloboda i sigurnosti, u ožujku ove godine. EK je, osim podataka poslanih iz Srbije, u svom izvještaju obuhvatila i nalaze država članica, eksperata EU i organizacija civilnog društva.
»Prioritet ukupnog daljeg napretka u pristupnim pregovorima je ispunjenje standarda iz poglavlja 23 i 24. Kako je predviđeno revidiranom metodologijom, nijedno poglavlje ne može biti zatvoreno dok Srbija ne postigne ovaj cilj. U cilju informiranja i pripreme naredne međuvladine konferencije (IGC) sa Srbijom, ovaj non-paper pruža pregled ukupnog stanja i identificira otvorene probleme za koje Srbija mora ostvariti napredak kako bi ispunila kriterije za poglavlja 23 i 24«, navodi se u dokumentu.
Europska komisija u non-paperu se posebno dotakla i nedavno održanih izbora na svim nivoima, podsjećajući da je njima prethodio međustranački dijalog u kome je posredovao Europski parlament. EK zaključuje da su izbori protekli u znatno boljoj atmosferi nego što je to bio slučaj u prethodnim izbornim ciklusima, ali da su i dalje primjetno neravnopravni uvjeti u korist vladajuće stranke.
»Prema preliminarnim nalazima i zaključcima međunarodnih promatrača iz Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), osnovne slobode su u velikoj mjeri poštovane tijekom kampanje, međutim, niz nedostataka rezultirao je neravnopravnom izbornom utakmicom i favoriziranjem nosioca vlasti«, navodi se u non-paperu.
Predizborni period posebno je spomenut i u konktestu medijskih sloboda, odnosno utjecaja vlasti na veći broj medija tijekom kampanje što je kritizirano u non-paperu.
»Iako su mediji pružili prostor svim sudionicima izbora, većina javnih i privatnih medija s nacionalnom frekvencijom favorizirali su aktualnog predsjednika i vladajuću koaliciju, ograničavajući time šanse da glasači donesu potpuno nezavisnu odluku«, ističe se u dokumentu.
U periodu koji je obuhvaćen izvještajem (prethodnih godinu dana), Europska komisija notirala je određene napretke na planu vladavine prava koji su u Srbiji postignuti, među kojima se posebno ističu izmjene Ustava u dijelu o pravosuđu, usvojene nakon referenduma iz siječnja ove godine, koje su važan, ali ne i dovoljan korak, kako je adresirano izvještajem, ka nezavisnosti pravosuđa.
»Dalji rad i politička posvećenost su potrebni za produbljivanje reformi i otklanjanje nedostataka, posebno u ključnim područjima pravosuđa, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobode medija i odnosa Srbije prema ratnim zločinima.«
Također se navodi da u mnogim od ovih područja postoje kašnjenja u ispunjenju akcijskih planova.
U poglavlju 23, na koje je stavljen akcent u ovom izvještaju, uspješno je završena ustavna reforma usvajanjem ustavnih amandmana u veljači 2022. godine, ali EK naglašava da su potrebne dodatne mjere kako bi se osigurao nepristrasan izbor sudaca i tužitelja i njihova nezavisnost.
»Ovaj zakon treba usvojiti u roku od jedne godine za pravosudne zakone i u roku od dvije godine za usklađivanje sa svim drugim relevantnim zakonima. Dvije stručne radne grupe (jedna za tužitelje, jedna za sudove) osnovani su 15. travnja 2022. godine«, podsjeća se u izvještaju.
Bez obzira na ovaj pozitivan razvoj događaja, značajni izazovi i kašnjenja u implementaciji ostaju u pogledu nepristrasnosti, odgovornosti, efikasnosti i profesionalizma pravosuđa, pristupa pravdi i visokokvalitetne obuke kadra, navodi se u non-paperu.
(Danas)