14. svibnja 1933. – Obzor piše da je pred inokosnim sucem Borom Pavlovićem održana u Subotici rasprava protiv Ljudevita Budanovića, subotičkog biskupa. Tužio ga je Ignjat Pavlas, starješina sokolske župe Svetozar Miletić u Novom Sadu zato što je u subotičkim crkvama pročitao okružnicu rimokatoličkog episkopata, koja je kritizirala jugoslavensku sokolsku organizaciju za promidžbu nemorala među mladeži. Budanović nije prisustvovao na raspravi. Osuđen je na deset dana zatvora i 10.000 dinara novčane globe, koja se u slučaju neutjerivosti pretvara u 3 mjeseca zatvora. 

15. svibnja 1885. – Neven piše da je u Bajmaku 27. travnja svečano ustoličen novi bajmački župnik Bariša Matković. Mjesna crkva (sv. Petra i Pavla) bila je dupkom puna. Gradonačelnik Subotice Lazo Mamužić u ime grada Subotice kao patrona bajmačke crkve predao je ključeve ešperušu (nadzorniku) subotičkog okružja Ivanu Probojčeviću, koji ih je s Evanđeljem u ruci uručio novom župniku. Matković je govorio najprije mađarski, onda hrvatski i na koncu njemački. Poslije crkvene svečanosti kod župnikove kuće okupilo se blizu 200 osoba.

16. svibnja 1914. – Neven objavljuje oproštajno pismo bereških Hrvata župniku u Baji Ljudevitu Budanoviću: »Ti si sada u Baji, ali živiš među nama, tvoju rič još i danas kao iz daljine čujemo i mnoga nam je još i dan danas u živoj uspomeni i ostaće u srcima našima dok i jednog Šokca ima u Beregu.«

17. svibnja 1939. – Hrvatski dnevnik piše da je Upravni odbor NK Bačka (Subotica) održao posebnu sjednicu na kojoj je jednoglasno zaključeno da Bačka pristupi u Hrvatsku sportsku slogu, koja okuplja sva hrvatska sportska društva. »Bačka pristupa u tu organizaciju, jer kao izrazito hrvatsko društvo i pripada tamo, a i radi toga što vidi, da će Hrvatska sportska sloga omogućiti pravilan razvoj i napredak, koji joj je konstantno onemogućavao beogradski JNS preko svoje ekspoziture Segedinskoga u SNP-u«, piše u nastavku.

18. svibnja 1933. – Obzor piše da je 17. svibnja ujutru (u pola 8) subotički biskup Ljudevit Budanović otputovao u Zagreb i da će sutradan (18. svibnja) s biskupskim zborom pod vodstvom hrvatskog metropolita Antuna Bauera otputovati u Rim u audijenciju kod pape. Budanovića će za vrijeme odsustva zamjenjivati Blaško Rajić.

19. svibnja 1944. – Naše novine pišu da je ministar unutarnjih poslova Mađarske na osnovu prava o vrhovnom nadzoru društava raspustio Hrvatsko kulturno društvo Miroljub u Somboru. Ovo je učinio zato što »društvo svoje statute nije modificiralo u duhu državnih pravnih propise te nije raspolagalo s društvenim pravilima koje zahtijeva zakon«.

20. svibnja 1926. – Neven piše da je 17. svibnja pred Okružnim sudom u Subotici vođena rasprava protiv prvaka Hrvatske seljačke stranke Josipa Vukovića Đide zbog članka, koji je izašao u Nevenu pod naslovom Hrvat na okup!. Državno tužiteljstvo je na zahtjev subotičkog gradonačelnika Dragoslava Đorđevića tužilo Đidu zato što je u tom članku napisao između ostaloga i ovo: »Srbi su sve i svašta, a Hrvati, Slovenci i ostali – građani su drugoga reda«. Đidin branitelj Mihovil Katanec iznio je pred sud niz dokaza »radi kojih se Hrvati grada Subotice zbilja mogu opravdano osjećati građanima drugog reda«. Tražio je da sud uvrsti ove dokaze u postupak. Međutim, sud je ponuđene dokaze odbio i osudio Đidu na mjesec dana zatvora i 1.000 dinara novčane kazne. Zbog toga je Đido apelirao na Apelacijski sud u Novom Sadu.