U Rumi su u periodu od 1905. do 1944. godine djelovala tri gimnastičarska društva: Hrvatski soko, Srpski soko i Njemačko gimnastičarsko društvo.
Hrvatski soko osnovan je 31. svibnja 1905. godine. Njegov moto je bio: »U desnici snaga, u srcu odvažnost, u misli domovina«. Prvi starješina bio je Matija Zima, šef pošte, tajnik je bio Arnold Šrajer, učitelj, vođa je bio Joco Levačić, porezni činovnik. Društvo je koristilo prostorije škole Kralj Petar I. Veliki Oslobodilac za vježbanje sve do 1912. godine. Upravni odbor Sokola donosi odluku o izgradnji Hrvatskog doma 1906. godine. U vrijeme izgradnje nositelj i investitor je bio Hrvatski soko koji s još pet hrvatskih obitelji kupuje plac od vlastelinstva Pejačević na uglu ulica Veliki sokak i Badanjačka (danas Glavna ulica i Ulica Vladimira Nazora). Plac veličine 3,5 jutra koštao je 18,5 tisuća kruna, a cjelokupna izgradnja doma iznosila je 75 tisuća kruna. Hrvatski dom je završen 1912. godine. Iznad ulaznih vrata na fasadi stajao je veliki natpis Hrvatski dom. Također, na fasadi s lijeve i desne strane stoje motivi iz pjesme čika Jove Zmaja Deda i unuk. Iznad natpisa Hrvatski dom stajao je kip sokola raširenih krila.
»Srpski soko je osnovan 19. svibnja 1905. godine s ciljem širenja sokolske ideje. Bio je među prvim sokolskim društvima osnovanim u ovim krajevima. Na osnivačkoj skupštini izabrani su Žarko Miladinović kao starješina, Dušan Popović, njegov zamjenik, dr. Mladen Simonović, vođa. Društvo je vježbalo u dvorani državne osnovne škole Kralj Petar I. Veliki Oslobodilac, a neko vrijeme koristilo je i uređaje Hrvatskog sokola i dvoranu. Sokolarsko društvo sa stotinama članova sudjelovalo je na sletovima u Beogradu, Skoplju, Ljubljani, Sarajevu, Zagrebu, a pet njegovih članova bilo je na sletu u Parizu. Godine 1938. sokoli dobijaju svoj dom u Orlovićevoj ulici, kasnije Partizan. Cijeli projekt Sokolskog doma bio je prije rata izložen u trgovini mješovite robe (špeceraj) braće Vesković, koji su u to vrijeme bili najbolji sokoli. Pokojni čika Miloš Vorkapić sačuvao je zastavu jugo sokola i bio je jedan od viđenijih sokolaša. Zgrada Srpskog sokola srušena je sedamdesetih godina prošlog veka«, navodi Marko Mijić, župljanin Rume.
Do izgradnje turn sale, koja se nalazila na uglu Grgurove ulice i Ulice svetog Ivana (danas ulice Partizanska i JNA), vježbalo se u sali Baderove gostione. Za vrijeme Prvog svjetskog rata dom nije radio, jer se u njemu nalazila vojna bolnica. Tada su i uništeni svi uređaji za vježbanje.
»Prva sjednica poslije rata održana je 30. prosinca 1918. godine. Na sjednici 31. kolovoza 1919. godine, dozvoljava se Srpskom sokolu da može tri puta nedeljno vježbati u dvorani Hrvatskog sokola, te da se jedna trećina troškova rasvjete i pola troškova plate podvorniku, te da upotreba uređaja ostaje besplatna. Na sjednici od 12. rujna 1920. godine pod predsjedništvom Alberta Lovašića donesena je odluka da Hrvatski dom, kao vlasništvo Hrvatskog sokola, prenese ovlaštenja na sve hrvatske kulturne institucije: Hrvatsku seljačku zadrugu, Hrvatsku ratarsku čitaonicu, Hrvatsku čitaonicu, Hrvatsko pjevačko društvo Jedinstvo i Soko društvo za tjelovežbe. Na sjednici upravnog odbora 15. svibnja 1949. godine donesena je odluka o likvidaciji Kreditne hrvatske seljačke zadruge, te da Hrvatski dom kao neraspoređena imovina, pređe u vlasništvo Narodnooslobodilačkog odbora Općine Ruma«, kaže Mijić.
Rješenjem Narodnooslobodilačkog odbora Rume od 23. srpnja 1950. godine dom se prenosi u trajno vlasništvo Jugoslavenske narodne armije. Na sjednici Skupštine općine Ruma, održanoj 30. kolovoza 2019. godine, predsjednik Općine Ruma Slađan Mančić obavijestio je vijećnike da su završeni pregovori o kupovini zgrade doma Vojske Srbije, te da će Općina izvršiti obnovu tog objekta.
Njemačko gimnastičarsko društvo u Rumi, prvi savez ovakve vrste u Srijemu, osnovano je 10. rujna 1905. godine s motom »U zdravom tijelu, zdrav duh«. Osnivač Društva bio je industrijalac Alexander Rig (vlasnik mlina Braća Rig), a prvi predsjednik Društva je bio Stefan Taschner (tvornica za izradu građevinskog materijala Taschner). Društvene vježbe su se odvijale na placu za jahanje na uglu Vrdničke i Stevanove ulice (danas Ulica Veljka Dugoševića). Bivši stadion Slovena, gdje je danas dom zdravlja, bio je njemački turn plac na kome su Nijemci organizirali sletove. To je bio uređen prostor s održavanom živom ogradom.
Danas su u Rumi, da nas podsećaju na nekadašnje rumske sokole, ostala dva objekta: Hrvatski dom, vlasništvo Općine Ruma i Njemačka turn dvorana u privatnom vlasništvu.
S. D.
