Zemljište oko Hrtkovaca oduvijek je bilo pogodno za uzgoj ratarskih kultura. Zbog kvalitete tla većina mještana u ovom selu bavi se poljoprivredom. Tako je i u obitelji Jurković. Miroslav u svom kućanstvu živi sa suprugom Snežanom i djecom Andrijom i Teodorom. Obrađuju 4,5 hektara zemlje na kojoj uzgajaju suncokret, pšenicu i kukuruz. No, Miroslav je nedavno kupio zemljište u blizini Save, u brdovitom kraju gdje su se nekada uzgajali blagorodni vinogradi. Želja mu je na tom području zasaditi vinovu lozu autohtonih sorti (novak crno i bijelo grožđe, slankamenku, francuz i seduš) i na svom posjedu izgraditi etno salaš. Želja i volja postoje, a već je napravio prve korake ka tome.

Teško vrijeme za mala gospodarstva

»Moja obitelj se oduvijek bavila poljoprivredom. Otac je nastavio raditi taj posao, a poslije i ja s obitelji. Međutim, došlo je teško vrijeme za mala poljoprovredna gospodarstva. Ulog za uzgoj sjetvenih kultura je veliki za površinu zemlje koju trenutno obrađujem, a otkupna cijena sjetvenih kultura je neizvjesna. Vlasnici manjih poljoprivrednih gospodarstava su trenutno na rubu opstanka, a trenutna situacija u svijetu nam ne nagovještava bolje vrijeme. Zato sam se odlučio posvetiti vinogradarstvu. Država daje poticaje za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, pa mi to daje nadu da će taj posao biti isplativiji«, kaže Miroslav.
Uz poljoprivredu njegov djed Marko bavio se i vinogradarstvom. 
»Možda je i ta činjenica bila presudna u mojoj odluci. U Hrtkovcima je prije Drugog svjetskog rata živjelo i njemačko stanovništvo koje je, na brdovitom kraju u našem selu koje se tada zvalo Švapski šor,  gajilo prekrasne vinograde. Proizvodili su kvalitetno i lijepo vino od autohtonih starih sorti grožđa. Najviše su uzgajali sortu sedeš, koja je otpornija na mraz u odnosu na druge sorte. U tom dijelu atara sam i ja kupio zemljište gdje želim zasaditi vinovu lozu. Želja mi je sačuvati stare sorte grožđa, da ne nestanu s ovih prostora. Također bih želio taj prostor iskoristiti za etno turizam. Planiram na tom prostor izgraditi starinske građevine, urediti ih i ispuniti starinama prepoznatljivim za naše mjesto. Ulog jest veliki, ali mislim da ima smisla i da bih time ostvario svoj životni san i spojio lijepo i korisno i uspio privući turiste.«

Područje bogate povijesti

Zemlja koju je kupio za te namjene ima status naseljenog mjesta. Nedostaje struja, ali se nada da će se i to u dogledno vrijeme riješiti.
»U blizini je i arheološko nalazište od izuzetnog značaja Gomolava, koje pripada redu najpoznatijih nalazišta u Europi. Udaljeno je 18 kilometara od Rume i 70 kilometara od Beograda. Nalazi se nedaleko od Hrtkovaca na lijevoj obali Save. Sam lokalitet je višeslojno nalazište koje obuhvaća arheološke slojeve od kasnovinčanskog perioda preko eneolita i ranog brončanog do željeznog doba, zbog čega ga arheolozi popularno nazivaju Tortom od civilizacija. Istraživanja lokaliteta su započeta 1904. godine, a sustavni radovi na Gomolavi su započeli 1954. godine i još uvijek s prekidima traju. Mislim da bi zbog blizine ovog važnog arheološkog nalazišta i moja zamisao uspjela. Ostvarenjem svoje zamisli bio bih u prilici turistima koji često dolaze posjetiti ovaj lokalitet osigurati primjereno mjesto za odmor i degustaciju vina. Također mislim da bi etno turizam bio isplativiji od trenutnog kojim se bavim. Svjestan sam da će početak biti težak, ali neću odustati od svoje namjere. Vjerujem da ću uz puno truda i rada i uz poticaje i podršku države i drugih relevantnih institucija, u toj svojoj nakani i uspjeti.«
Posla ima puno. Ono što slijedi je rušenje starog voćnjaka, priprema zemljišta, sadnja vinove loze, obnova postojećeg objekta, uređenje okoliša. 
»Imam ideju da u mom novom objektu organiziram različite radionice i događaje za djecu iz različitih dijelova Srijema i drugih gradova diljem Vojvodine. Mislim da bi to bio dobar način da ih povežemo i ponudimo im različite sadržaje za edukaciju i upoznavanje njihove tradicije i kulture.«
Miroslav uz posao koji radi svira tamburu. Već godinama ima svoj tamburaški sastav Srce Srijema za koji će, kako kaže, posla biti i u novom turističkom objektu. Također, Jurković je jedan od inicijatora osnutka hrvatskog kulturnog društva mještana s područja tri sela: Hrtkovaca, Nikinaca i Platičeva. Prvi koraci su već poduzeti.
Projekt je spreman za uređenje prostora za etno turizam. Na zemljištu postoji objekt veličine 30 četvornih metara koji bi nakon uređenja mogao primiti 20-ak ljudi. Stare sorte vinove loze su nabavljene. Slijedi sadnja, a uskoro i izgradnja podruma za vino. 
S. D.