23. travnja 1939. – Hrvatski dnevnik piše da je Blaško Rajić po svečanom dočeku u Zagrebu ujutro 23. travnja otišao u Nadbiskupske dvorce, gdje će kao gost nadbiskupa Alojzija Stepinca odsjesti za vrijeme svog boravka u »belom gradu«.
24. travnja 1926. – Hrvatske novine pišu da je 18. travnja popodne slovenski političar Anton Korošec obišao Malu Bosnu. Tamo ga je dočekalo 120 povjerenika Vojvođanske pučke stranke.
25. travnja 1939. – Hrvatski dnevnik piše da je 23. travnja prije podne u 7.30 predsjednik Hrvatske seljačke stranke Vladko Maček primio delegate hrvatskih društava iz Bačke, koji su došli na prvu svečanu akademiju bunjevačko-šokačkih Hrvata u Zagrebu. Oko 50 bačkih Hrvata posjetilo je Mačeka. Pozdravili su ga Josip Vuković Đido i Blaško Rajić. Maček je u odgovoru Vukoviću rekao između ostaloga: »U današnjim teškim danima osobito mi je Subotica na srcu, i budite tvrdo uvjereni da ću učiniti apsolutno sve što je u mojim mogućnostima, koje mi je dao Svevišnji«.
26. travnja 1939. – Hrvatski dnevnik piše da su bački Hrvati za vrijeme režima Milana Stojadinovića i njegovih subotičkih povjerenika mnogo pretrpjeli zbog svojega nacionalnog opredjeljenja. Primjerice, željezničar Stijepo Marčinković, otac četvero djece, odmah nakon prosinačkih izbora 1938. premješten je iz Subotice u Vršac, a telefonist Kazimir Vuković, također otac četvero djece, u Kikindu. Iz Sv. Ivana Prigrevice općinski liječnik Duhović premješten je u Zmajevac u Srbiju samo zato što je glasovao za listu Vladka Mačeka (HSS). Općinski bilježnik u Prigrevici Ivo Matić, koji uslijed upale pluća nije mogao iskoristiti svoje građansko pravo, suspendiran je samo zato što je njegov sin Antun, student prava u Zagrebu, glasao za HSS.
27. travnja 1933. – Jugoslovenski dnevnik piše o Jugoslavenskom atletskom društvu Bačka. Piše da je uprava JAD Bačka na čelu s Lazarom Orčićem, Ivanom Malagurskim, Gavrom Čovićem i Andrijom Kujundžićem »pokazala već i svojim prošlogodišnjim radom da joj rad ove, u materijalnom pogledu veoma nerentabilne sekcije, leži na srcu, jer su i po cijenu velikih žrtava istu obnovili, pružili, pružaju i pružit će na taj način mogućnost da se mladež ovom najljepšom granom športa oduševi i koristi«. Članak potpisuje Jovan Mikić.
28. travnja 1939. – Hrvatski narod piše da je zagrebački Pododbor subotičke Hrvatske kulturne zajednice priredio 23. travnja u Glazbenom zavodu u Zagrebu Akademiju bunjevačko-šokačkih Hrvata. Iz Bačke su došli delegati svih hrvatskih društava iz Subotice i Sombora, od najstarije Pučke kasine pa sve do najmlađeg omladinskog društva Matija Gubec. Akademiju je otvorio Josip Andrić, predsjednik zagrebačkog Pododbora subotičke HKZ-a, kratkim govorom. Pjevač Pero Kopunović otpjevao je solo pjesmu Svecu hrvatske grude Kamila Kolba uz pratnju Josipa Stahuljaka. Riječi ove pjesme posvećene Nikoli Taveliću napisao je Aleksa Kokić. Blaško Rajić je govorio o temi Bunjevci i Šokci kao grana hrvatskog naroda: »Priznajemo se dijelom hrvatskoga naroda, s kojima želimo dijeliti sudbinu u borbi i pregoranju za sve, što je Bog svakom narodu namijenio za čestit, sretan i pravedan narodni život«. Na kraju je govorio Josip Đido Vuković. Akademija je završena hrvatskom himnom.
29. travanj 1938. – Subotičke novine pišu da se subotički biskup Ljudevit Budanović 28. travnja poslije podne vratio preko Zagreba iz Rima, gdje je bio u audijenciji kod pape Pija XI.
