U Hrvatskoj je ovih dana, nakon održanih parlamentarnih izbora, najpopularnija medijska aktivnost »pisanje« scenarija o formiranju nove Vlade. Niti HDZ, koji je osvojio 770.000 glasova, niti SDP koji je osvojio 742.000 glasova, ne mogu samostalno formirati Vladu, a nedavno formirana »platforma« pod imenom Most je osvojila 300.000 glasova i pojavila se kao odlučujući faktor. U ovu poziciju doveli su ih glasovi nezadovoljnih birača, onih nezadovoljnih i jednom i drugom »velikom« strankom, nezadovoljni i ljevicom i desnicom. To, prosvjedno glasovanje nije nepoznat fenomen, u Srbiji su sjećate se bili »bijeli listići«, no čini se da je ovo bolja opcija, glasovi nezadovoljnika slili su se u jednu opciju koja je sada dobila mogućnost biti odlučujući faktor i pri tome tražiti određene promjene ili, kako kažu, »reforme«. Članovi Mosta, lokalni političari, stručnjaci i jedan istaknuti bivši član HDZ-a kažu da ne traže pozicije nego reforme – reforme upravljanja državom, lokalne samouprave, pravosuđa, reforme u gospodarstvu, bankarstvu, poljoprivredi, javnom sektoru. Nova platforma, a jako, jako stare parole, koje su ovoga puta upalile. Na Mostu je sada odluka što će učiniti, njihov je koalicijski, ali i ucjenjivački potencijal u ovom trenutku najznačajniji. Ili će ući u Vladu s HDZ-om ili s SDP-om, ili dati potporu jednoj od tih stranaka da formira manjinsku Vladu, ili će ostati u oporbi, što bi dovelo do novih izbora. Dok se oni premišljaju i taktiziraju, analitičari procjenjuju što će se događati – hoće li Most dati premijera ili će se možda rascijepiti ili će prvi puta Hrvatska dobiti manjinsku Vladu. Znat ćemo uskoro.
A u Srbiji se predizborna atmosfera polako ali sigurno »intenzivira«. U pokrajinskoj skupštini je predsjednik Demokratske stranke i predsjednik pokrajinske Vlade Bojan Pajtić zajedno s tajnikom za poljoprivredu održao izvanrednu konferenciju za novinare na kojoj su u dramatičnom tonu predstavili zaključke Pokrajinske vlade kojima se izričito protive prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta i inzistiraju na povlačenju Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz procedure u Skupštini Srbije. Naime, Vlada Republike Srbije usvojila je 5. studenog i uputila skupštini Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje će, rekao je Pajtić »iz temelja izmijeniti i uništiti i vojvođanski, i srpski agrar, ukoliko bude donesen u formi u kojoj ga je Vlada Srbije predložila«. Prijedlogom se uvodi mogućnost prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta, i uvodi se institut prava prvenstva zakupa na 30 godina, gdje se navodi da će se državno zemljište davati u zakup pravnim osobama (investitorima) a ne poljoprivrednicima, i pri tome se neće davati dražbom ili licitacijom, nego će se davati tako što će Komisija Ministarstva usvojiti investicijski plan neke pravne osobe. Kao da i poljoprivrednici nisu investitori, investiraju u proizvodnju, dižu kredite i upošljavaju sebe i članove svoje obitelji i možda još po nekog. Problem će, ocijenili su u Pokrajini, nastati ne samo za 50.000 ljudi koji žive od poljoprivrede i imaju u zakupu državno poljoprivredno zemljište, već i za ljude koji u procesu restitucije imaju pravo na značajnu količinu zemljišta unutar korpusa od 450.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, samo u Vojvodini. Poljoprivrednici i Mreža za restituciju za sada šute. Vraćanje imovine starim vlasnicima je za sada simbolično, a cijene zakupa dostižu vrtoglave brojke. Čovjek ne može, a da se ne zapita – kamo to vodi? U inozemstvo možda, kako je to već uradilo jako mnogo mladih ljudi – trbuhom za kruhom. Investitori dolaze, a mladi odlaze. Tko profitira?
J. D.
