Prvi sastanak tima za izradu Strategije gospodarstva hrvatske zajednice u Srbiji održan je u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća 7. travnja u Subotici. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić predstavila je članovima tima načine strateškog planiranja, a o analizi podataka koji su prikupljeni u registru gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava govorio je upravitelj Fondacije za razvoj hrvatske zajednice u Srbiji Cro-Fond Lazar Cvijin. Na kraju su sudionicima sastanka podijeljene teme koje je potrebno pripremiti do sljedećeg susreta planiranog za mjesec dana.
»Premda gospodarstvo nije među područjima za koja HNV primarno skrbi, odlučili smo se veliku pažnju posvetiti i tom području bez čijeg razvoja ne može biti ni cjelovitog razvoja zajednice. Fondacija Cro-Fond, na čelu s upraviteljem Lazarom Cvijinom, već je odradila veliki dio priprema nužnih za izradu strategije. Sada slijedi isto sumarno predočiti članovima tima i na osnovi toga iznjedriti pravce i prioritete djelovanja. Šira zajednica će kroz nekoliko mjeseci našega rada biti uključena u javne rasprave te će moći dati svoj doprinos«, rekla je Jasna Vojnić i navela kako je projekt izrade Registra gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava započeo u drugoj polovici prošle godine i taj posao je završen.

Cilj

»Ovaj tim će se narednih nekoliko mjeseci baviti izradom strategije. Okupili smo se u ovom sastavu kako bismo izradili Strategiju razvoja gospodarstva hrvatske zajednice u Srbiji. Do sada se nismo na sustavan način bavili gospodarstvom u okviru naše zajednice, bili su neki pojedinačni pokušaji prije nekoliko godina, ali nikada se nismo ovako sastali da planiramo i vidimo u kom smjeru bismo zapravo trebali ići. Moramo jasno definirati što su naše potrebe, izlistati koje su sve moguće suradnje s Hrvatskom, je li to nabava opreme, izlaganje proizvoda, plasiranje proizvoda, umrežavanje. Cilj je da se u Fond nabave sredstva koja bi pomogla naše gospodarstvenike. Zapravo, naš cilj će biti da jasno iskristaliziramo što su nam potrebe i da ih znamo tako artikulirati putem raznih projekata«, rekla je Jasna Vojnić, nakon čega je članovima tima predstavila načine strateškog planiranja.
»Vremenom je izgubljeno prvobitno značenje starogrčke riječi strategija – vođenje vojske, sada se koristi kako bi se označilo postupanje usmjereno k ostvarivanju određenog cilja nakon dužeg planiranja. Strateško planiranje ima cilj sačiniti presjek stanja, utvrditi mjere za unaprjeđenje primjene pravca, oduprijeti se strategijama odvlačenja od bitnog, kontinuitet aktivnosti, temelj za financijsko planiranje i uključivanje što većeg broja pripadnika hrvatske zajednice u procese odlučivanja«, rekla je Jasna Vojnić i navela kako se u svakoj strategiji najprije radi PESTEL analiza.
»Ta analiza znači da mi moramo predvidjeti sve ono na što nemamo utjecaj, a što će utjecati na naše rezultate rada. Kratica PESTEL analiza je kratica od različitih konteksta: P – politički, E – (makro) ekonomski, S – socio-kulturni, T – tehnološki, E – okruženje, L – (law) zakon i plus R – religijski. Kada budemo radili strategiju, analizirat ćemo ove kontekste, a na te kontekste utječe: ispodprosječan prirodni priraštaj, ovdašnji Hrvati su natprosječno stara manjina. Prosjek starosne dobi Hrvata u Srbiji je 51,2 godine, a prosjek Srbije 42,2 godine. Od 21 etničke zajednice Hrvati spadaju u pet najstarijih, uz Vlahe, Makedonce, Nijemce i Slovence. Zatim, natprosječan udio urbane populacije. U gradovima živi 2/3 Hrvata. Natprosječan je udio žena. Hrvati su zajednica s najvećim udjelom žena, na 100 muškaraca je 141 žena. Na kontekste utječe i ispodprosječan broj visokoobrazovanih, 9,05% prema 11,04% visokoobrazovanih u većinskom narodu«, rekla je Jasna Vojnić i navela sljedeće faktore uspješnog planiranja: realna procjena stanja i potencijala, konzultacije sa širim krugom zajednice, prepisivanje primjera dobre prakse, postizanje konsenzusa, otvorenost za nove ideje i redovito podvrgavanje analizi, samokritici i reviziji. 

Analiza stanja

U nastavku sastanka Lazar Cvijin je predstavio analizu stanja na osnovu upitnika za izradu Registra gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava.
»Promocija akcije je krenula od sredine ljeta prošle godine. Održali smo tribine u Subotici, Somboru, Beregu, Sonti, Vajskoj, Rumi, Platičevu, Srijemskoj Mitrovici, Surčinu, Golubincima, Novom Slankamenu i Starčevu. Željeli smo da informacije o izradi Registra stignu do članova zajednice. To je bila priprema koja je trajala do konca kolovoza. Okupili smo tim koordinatora i popisivača. U timu je bilo 32 popisivača, a popis je trajao u razdoblju od 1. rujna do 30. studenoga prošle godine. Brojka nije konačna, još nam stižu prijave za upis. Mi sada na osnovu upitnika baratamo brojkom od 1.039 poljoprivrednih gospodarstava i 105 gospodarstvenika koji imaju svoje obrte ili poduzeća. Za izradu strategije to je dobar uzorak«, rekao je Lazar Cvijin i predstavio rezultate popisa poljoprivrednih gospodarstava.
Broj poljoprivrednih gospodarstava u Gradu Subotica je 562, u Gradu Somboru 103, u Općini Bač 77, u Općini Šid 74, u Općini Apatin 56, u Općini Stara Pazova 56, u Općini Ruma 53, u Gradu Srijemska Mitrovica 18, u Općini Opovo 14, u Gradu Pančevo 13, u Gradu Beogradu 9, u Gradu Novi Sad 2, u Općini Srijemski Karlovci 1 i u Općini Pećinci 1.
Ratarstvom se bavi 955 poljoprivrednih gospodarstava, govedarstvom 171, voćarstvom 150, povrtlarstvom 103, ovčarstvom 59, peradarstvom 42, pčelarstvom 30, konjogojstvom 29, vinogradarstvom 27, seoskim turizmom 4, hortikulturom 4, proizvodnjom začinskog i ljekovitog bilja 3, ribarstvom 1 i uzgojem kalifornijskih glista 1 gospodarstvo. U sustavu PDV-a je 108 gospodarstava, prema veličini posjeda najviše gospodarstava ima do 10 hektara, dok više od 50 hektara u vlasništvu ima tek 11 gospodarstava. Po granama stočarstva najviše je gospodarstava koja se bave uzgojem goveda, svinja, ovaca i peradi.
U upitniku koji su za potrebe registra popunjavali gospodarstvenici oni su se mogli izjasniti i o tome u što žele ulagati sredstva. Najveći broj njih – 801 želi obnoviti mehanizaciju, dodatne poticaje želi 252 gospodarstava, izgradnju objekata 259, dok bi sredstva u kupnju zemljišta uložilo 312  gospodarstvenika. 
Prema popisu, broj gospodarstvenika koji imaju vlastiti obrt ili poduzeća po mjestima je sljedeći: Grad Subotica 41, Grad Sombor 11, Općina Apatin 11, Grad Srijemska Mitrovica 11, Općina Šid 8, Općina Ruma 6, Grad Pančevo 6, Grad Beograd 6, Općina Stara Pazova 4 i Grad Novi Sad 1. Više od dvije trećine ovih gospodarstava je u vlasništvu muškaraca. Čak 85 posto bavi se uslužnim djelatnostima.
Predstavljena je i klasifikacija gospodarstava prema veličini: mikro poduzeća čine 60 posto, mala 35, srednja 4 posto i velika gospodarstva 1 posto. Do pet uposlenika ima 70 posto gospodarstvenika iz ove kategorije, od 5 do 20 je 14 posto, a s više od 20 uposlenika je 3 posto.
Na lokalno tržište orijentirano je 68 posto, uz lokalno tržište gospodarstva posluju i na regionalnom i međunarodnom tržištu.
Kada je riječ o djelatnostima, donimiraju obrtništvo i trgovina, te promet, građevinarstvo, ugostiteljstvo, industrija, usluge, turizam, bankarstvo, IT sektor, energetika, obrazovanje, zdravstvo, nakladništvo… 
Kupovina opreme, proširenje poslovnog prostora, nabava osnovnih i obrtnih sredstava, investicije su u koje bi novac uložili gospodarstvenici iz ove kategorije. 
Ono što slijedi u radu tima za izradu Strategije je analiza stanja po područjima gospodarstva, određivanje cilja, vizije, misije, PESTEL I SWOT analize i izrada strateškog plana.
Zvonko Sarić