Proglašenje konačnih rezultata izbora u Srbiji odgađa se zbog ponovljenog glasanja, saopćila je 6. travnja Republička izborna komisija. Izbori za narodne zastupnike će biti ponovljeni na ukupno 54 biračka mjesta, a izbori za predsjednika na 35 mjesta. Na ponovljenom glasanju za zastupnike pravo glasa ima 32.181 birač, a za predsjednika 28.687 birača. Istovremeno, Gradska izborna komisija je odbacila 116 prigovora oporbe u Beogradu gdje će se glasati ponovo samo na 6 biračkih mjesta. 
Kako ponovljeni izbori neće značajnije utjecati na odnos snaga u parlamentu, pažnja javnosti je, osim na  trenutno dominantno pitanje beogradskih izbora i pitanje svih pitanja tko će vladati glavnim gradom, usmjerena i na pitanje tko će činiti vladajuću većinu u parlamentu, tko će biti u vladajućoj koaliciji, a tko u oporbi. Podsjetimo se, prema podacima RIK-a lista »Zajedno možemo sve« ima 120 osvojenih mandata, lista »Ujedinjeni za pobjedu Srbije« ima 38, lista Ivice Dačića ima 31 mjesto u parlamentu, koalicija »Nada« 15 mandata, koalicija »Moramo« 13 zastupnika, a koalicije »Patriotski blok« i  Zavetnici po 10 mandata.
Kao mogući saveznici u formiranju vladajuće koalicije na čelu sa Srpskom naprednom strankom se pojavljuju i predstavnici stranaka nacionalnih manjina, prije svega dugogodišnji, pouzdani partner SNS-a Savez vojvođanskih Mađara sa svojih šest zastupnika, ali i Stranka pravde i pomirenja s tri zastupnika, a u mogućim scenarijima za formiranje vlade navodi se i koalicija »Zajedno za Vojvodinu« s ukupno dva mandata preko koje je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ušao u parlamet s jednim zastupnikom. SDA Sandžaka, koji će imati dva zastupnika u novom sazivu parlamenta Srbije, ne spominje se u ovom kontekstu.

U vlasti ili oporbi?

Kako vide sebe u budućem parlamentu, razgovarali smo s predsjednikom DSHV-a, novoizabranim zastupnikom Tomislavom Žigmanovim i generalnim tajnikom Stranke pravde i pomirenja Edinom Đerlekom.
Na pitanje kakav je stav DSHV-a o ulasku u vladajuću koaliciju ako do poziva dođe, Žigmanov odgovara: »Vidite da se o mnogim scenarijima govori u javnosti, no mi još uvijek nismo ni od koga bili službeno kontaktirani. Ima mnogo nagađanja, više je pretpostavki u opticaju, a vrijeme će ubrzo donijeti konkretnije odgovore. Kao lider političke stranke hrvatske zajednice rekao sam nekoliko puta da smo spremni razgovarati o svemu, pa i o sudjelovanju u procesima odlučivanja. Naravno, ne samog sudjelovanja radi, već radi ostvarivanja interesa hrvatske zajednice u Srbiji, ali i pospješivanja europskih integracija, razvoja demokracije, vladavine prava, institucija, manjinskih politika...«
Generalni tajnik Stranke pravde i pomirenja Edin Đerlek pak kaže kako će imati sastanak s predsjednikom države u razdoblju koje slijedi u svezi njihovog sudjelovanja u formiranju vladajuće koalicije i Vlade i da na temelju svog izbornog uspjeha žele dati puni doprinos u radu buduće Vlade.
»SPP je ostvario historijski rezultat s 36.000 glasova podrške što nas, uz SVM, svrstava u najjaču manjinsku političku stranku u zemlji. Očekujemo sudjelovanje u budućoj vlasti na najozbiljnijem nivou i najznačajnijim pozicijama, s kojih ćemo nastaviti realizaciju projekata koji su od vitalnog značaja za Sandžak i ostatak Srbije, a samim tim i za bošnjački i srpski narod. Uz to želimo dati pun doprinos u radu Vlade s našim stručnim i visokokvalificiranim kadrovima koji svojim djelovanjem mogu pridonijeti podizanju životnog standarda na teritoriju cijele zemlje te poboljšanju individualnih i kolektivnih prava za sve narode i nacionalne zajednice koje žive u Srbiji.«
Na pitanje hoće li i na koji način u budućem parlamentu, osim sa SNS-om, surađivati i s drugim manjinskim predstavnicima, Žigmanov kaže kako DSHV ima redovitu komunikaciji s jednim brojem političkih stranaka nacionalnih manjina, a konkretnu suradnju su za ove izbore uspjeli ostvariti s jednom od njih – rusinskom »Zajedno za Vojvodinu«. 
»S drugima razmjenjujemo iskustva, razgovaramo o političkim prilikama, dogovaramo zajedničke platforme djelovanja od općeg i interesa za nacionalne manjine, iskazujemo međusobnu solidarnost…«, kaže Žigmanov.
Đerlek pak kaže kako je suradnja SPP-a s predstavnicima drugih nacionalno-manjinskih stranaka »na zadovoljavajućem nivou, premda uvijek ima prostora za poboljšanje te suradnje kroz konkretne stvari koje bi bile u zajedničkom interesu«.
»Mi smo kao stranka u Srbiji prepoznati kao predstavnici ne samo bošnjačke već i ostalih nacionalnih zajednica, tretirajući njihove probleme u Narodnoj skupštini i u medijskim nastupima što je rezultiralo podrškom velikog broja pripadnika različitih nacionalnih zajednica, ali i pripadnika većinskog naroda, što nas čini veoma ponosnim i što je potvrda našeg dobrog kursa i dobrog rada«, kaže Đerlek.
Na pitanje je li moguća suradnja SPP-a s predstavnicima drugih bošnjačkih stranaka u parlamentu Đerlek odgovara kako ne bježe od toga, naprotiv teže tome: 
»Naša stranka je nekoliko puta pozivala druge bošnjačke stranke na zajedničku listu i zajedničko djelovanje u parlamentu, na unaprijed utvrđenim principima oko kojih nema i ne smije biti kalkulacija, međutim, svaki naš poziv je bio ignoriran što smatramo pogubnim i za naš narod i za Sandžak gdje pretežno žive Bošnjaci, budući da nemamo neophodan konsenzus oko krucijalnih nacionalnih interesa što je primarno i suštinski važno u pogledu rješavanja najkrupnijih pitanja. I pored svega, naša ruka je i dalje ispružena svima, kao što sam to i kazao na završnom mitingu u Novom Pazaru«, kaže Đerlek.

Buduće djelovanje u parlamentu

Nakon konstituiranja Narodne skupštine potrebno je formirati i zastupničke grupe koje trebaju imati najmanje pet zastupnika. Kakvi su planovi dvije stranke po ovom pitanju? Žigmanov kaže kako se to pitanje još nije razmatralo: 
»Vidjet ćemo, o tome još nismo vodili razgovore. No, zacijelo ta vrsta suradnje – formiranje zastupničke grupe – može biti isključivo s onim političkim strankama koje imaju slične političke ciljeve kao DSHV i koje su svoje političke programe ostvarivali na demokraciji primjeren način.«
Đerlek pak kaže kako su i u prošlom sazivu imali zastupnički klub »što je u praktičnom smislu pokazalo mnoge benefite u pogledu dobijanja više prostora za adekvatno zastupanje našeg naroda i ostalih nacionalnih zajednica na teritoriju Srbije, te ćemo u tom svjetlu težiti da i u ovom sazivu formiramo zastupnički klub koji će na najodgovorniji način ispuniti zahtjeve i potrebe manjinskih naroda, ali i svih građana u ovoj zemlji«.
A koje su to teme i pitanja koji će ovim dvjema strankama biti prioritetni u budućem sazivu parlamenta?
Žigmanov kaže kako će inzistirati na onim sadržajima koji su bili dio njihove predizborne platforme. »Konkretno, to su europske integracije, koje uključuju napredak u vladavini prava i razvoju institucija, napose kada je riječ o pravima nacionalnih manjina i pratećem institucionalnom okviru i politika financiranja. Drugo, decentralizacija i ravnomjerni razvoj, osobito za područja i naseljena mjesta u kojima u značajnijim postotcima žive Hrvati s ciljem da se stvaraju perspektive za opstanak i razvoj hrvatske zajednice. Treće, rješavanje otvorenih pitanja – od integracije Hrvata u srbijansko društvo i uključivanja u procese donošenja odluka, preko uspostave takvih politika suočavanja s prošlošću koje će za posljedicu imati komemoriranje nevinih žrtava Hrvata u Vojvodini 1990-ih, do izgradnje pozitivnih politika priznanja završno s osnutkom Hrvatskog školskog centra.«
Đerlek pak kaže kako će, kao i u prošlim sazivima, njihova stranka »svakoj sjednici prilaziti maksimalno ozbiljno tretirajući sva pitanja od značaja za manjinske, ali i većinski narod u Srbiji«. 
»Borit ćemo se prije svega za poboljšanje individualnih i kolektivnih prava Bošnjaka i ostalih naroda uz ravnomjeran razvoj svih dijelova Srbije. Naše djelovanje će biti usmjereno na podizanje kvalitete života građana kroz realizaciju infrastrukturalnih projekata, kroz osiguravanje uvjeta i ambijenta za dovođenje investitora u Sandžak i širom Srbije, uz otvaranje novih radnih mjesta i nova zapošljavanja, što bi osim podizanja životnog standarda spriječilo masovne odlaske mladih ljudi iz Sandžaka. I u ovom sazivu nastavit ćemo potenciranje suštinskog pomirenja među narodima zarad mira, stabilnosti i pozitivne političke klime koja je nužna za svaki napredak i razvoj naše države, uz kategoričnu borbu protiv kriminala i korupcije koji razjedaju naše društvo.«
J. D.