I tek tako, pčele su ušetale u moj život. Zapravo, uletjele. Otvorio se cijeli jedan poseban svemir. Kad sam dobila pozivnicu za trening, nisam ni slutila da ću biti totalno očarana. Za mene su do tada pčele bile sinonim za med, kao što je to kod većine ljudi. Dobro, osim onih koji imaju velike alergijske reakcije na ubod pčela, vjerujem da je taj strah još uvijek u prvom planu.
Koliko zapravo malo znam o pčelama svjedoči činjenica da me iznenadio podatak da na svijetu postoji oko 20.000 vrsta pčela, od kojih 1.000 živi na Balkanu, oko 850 kod nas, a najzanimljivija činjenica je da samo sedam vrsta pravi med, a samo jedna od njih živi kod nas. Da ne spominjem, dobili smo fotografije pčela, muha i osa i nevjerojatno je koliko muha može izgledati kao pčela, sa svim žutim i crnim šarama. Naravno, naučili smo i kako razlikovati ove tri vrste i naučili smo puno više.

API turizam

Kad vas neka tema toliko zanima, prirodno je da ćete je dalje istraživati. Tako sam u svojim istraživanjima, ali i malo prije njih, otkrila čitav spektar dobrobiti koje donose ovi čudnovati kukci.
Brojna svjetska znanstvena istraživanja pokazala su da pčelari žive puno dulje od svojih vršnjaka koji ne žive uz pčele, a mnoga istraživanja bave se dobrobitima meda i drugih pčelinjih proizvoda, te pozitivnim djelovanjem pčela na ljudski organizam.
Riječ api-turizam vuče korijene iz latinske riječi apis, što znači pčela, a u kombinaciji s riječju turizam označava destinacije na kojima se ljudi na licu mjesta mogu upoznati sa životom pčela medarica. Slovenci su zaslužni za nastanak apiturizma jer je njihova država, na prijedlog pčelarskog saveza, 2016. godine donijela strategiju integracije pčelarstva i turizma. Trend se proširio svijetom pa su se api centri počeli razvijati u mnogim zemljama, od Hrvatske, BiH i Srbije do Grčke i Amerike.
Na prijedlog Slovenskog pčelarskog saveza, Opća skupština UN-a proglasila je 20. svibnja Svjetskim danom pčela, koji se u cijelom svijetu obilježava od 2018. godine, a datumom se obilježava rođendan Antona Janše, utemeljitelja i učitelja modernog pčelarstva od 18. stoljeća.

Jedinstvena iskustva za bolji život

Apiturizam je alternativni oblik turizma neraskidivo povezan s pčelarskom umjetnošću i životom pčela. Ovaj poseban oblik turizma nudi turistima jedinstvena iskustva koja su izravno povezana s prirodom. Priča o pčeli i sinergiji prirode, koju pčelar može na jedinstven način prenijeti u prirodni krajolik, stvara autentičan turistički proizvod.
Aktivnosti vezane uz pčelarski turizam uključuju posjete pčelinjacima, muzejima na otvorenom i muzejima pčela u kojima turisti imaju priliku promatrati rad pčelara, način proizvodnje meda, njegova svojstva i specifičnosti (uključujući kušanje različitih vrsta meda), upoznati druge pčelinje proizvode, promatrati kako živi pčelinje društvo, prepoznati ekološku povezanost čovjeka i pčela.
Neke od dobrobiti takvih tretmana su masaža medom koja potiče detoksikaciju organizma; odmor na pčelinjaku i slušanje zujanja pčela koje smiruje i pročišćava duh; inhalacije u košnici za ublažavanje peludne alergije i astme, kao i povećanje kapaciteta pluća. Također, pčelinji otrov ublažava i čak može otkloniti tegobe vezane uz reumu, a korištenje propolisa u oralnoj higijeni smanjuje stvaranje biofilma i kamenaca te sprječava parodontitis.
U Kaliforniji već postoji nekoliko api centara koji uz pčelarski doživljaj gostima nude i set uživanja i opuštanja u spa centrima okruženim aerosolima košnica.
Uz medene masaže i druge tretmane za zdravlje i ljepotu s pčelinjim proizvodima, ovi specijalizirani rančevi nude boravak u api komorama, koji su jednaki životu u pčelinjaku i gdje ljudi udišu zrak iz košnice bogat bioaktivnim spojevima. Slične ideje imaju i pčelari u Monoštoru koje smo posjetili prošlog vikenda i jedva čekam da sve realiziraju, pa da ih posjetimo na tretman.
Gorana Koporan