Oko 400 učenika maturalnih razreda tri gimnazije, pet tehničkih i jedne ekonomske škole iz Sombora, Bačke Topole, Kule, Kikinde, Bečeja i Sente boravili su u petak, 1. travnja u Subotici, gdje su obišli Ekonomski fakultet, Visoku tehničku školu strukovnih studija (VTŠSS), te nekoliko IT kompanija, a sve u cilju upoznavanja sa studentskim životom, mogućnostima zaposlenja i karijernog puta budućeg IT-evca u ovom gradu, koji uz Novi Sad i Beograd ima velikih potencijala da u skorije vrijeme postane kongresni IT centar. Subotica open IT događaj je koji je prvi put održan u ovom gradu na inicijativu organizacije IT Subotica 2030 u suradnji s IT klasterom Subotica, te subotičkim Ekonomskim fakultetom i VTŠSS-om.

IT studije i kompanije

U okviru jednodnevnog posjeta, maturantima koji bi se željeli baviti poslovima iz IT sektora, prošloga su petka predstavljene dvije spomenute obrazovne institucije (koje nude odgovarajuće studijske programe), subotičke IT kompanije: Infostud, Digital Hive, Concord/RISC, Auxality, Infora, IP Energy Software i Logiscool, te Regionalni inovacijski start up centar Ekonomskog fakulteta. Ovom su prigodom mogli saznati koje su to tehnologije po kojima se radi u određenoj kompaniji, koja zanimanja one nude, kako izgleda posao projekt menadžera, web developera, admina, marketing menadžera i dr.
Na konferenciji za novinare održanoj uoči dolaska budućih studenata, menadžer IT klastera Subotica Oliver Guganović među ostalim je istaknuo da se prvi put organizira ovakav događaj. 
»Imamo jaku dobro suradnju s ustanovama koje su članovi ove organizacije, konstantnu posjećenost učenika lokalnih škola IT kompanijama, ali do sada nismo organizirali ovakav događaj za učenike izvan Subotice. U razgovoru s predstavnicima Ekonomskogm fakulteta i VTŠSS-a shvatili smo da veliki broj studenata dolazi iz sredina manjih od Subotice i zato smo željeli da i toj djeci pokažemo kako izgleda naš grad i koji studijski programi u njemu postoje«, rekao je on, dodajući kako prema posljednjim podacima u Subotici ima oko 70 registriranih IT kompanija.
Izvršni direktor organizacije IT Subotica 2030 Petar Stakić ovim povodom ističe da im je jedan od ciljeva da se budući studenti opredijele upravo za Suboticu.
»Osim školskih kapaciteta, želimo im predstaviti i taj neki korporativni kapacitet, odnosno gdje oni kada završe studije mogu i raditi. Ono što je važno svim tim IT kompanijama, budući da je deficit IT zanimanja – programera, ljudi koji znaju raditi s bazama podataka, machine learning i svega ostalog što je sada IT, jest da što više ljudi dovedemo u Suboticu, kao jedan lijep, uređen grad s razvijenim školstvom i razvijenim IT sektorom, umjesto da odu u Novi Sad ili u Beograd koji su im možda bliži«, kaže Stakić.  

O IT Subotica 2030 i IT sektoru

Organizaciju IT Subotica 2030 osnovali su prošle godine jedan broj subotičkih IT kompanija, VTŠSS Subotica, Ekonomski fakultet i subotički IT klaster kako bi, prvenstveno, u Subotici dodatno razvili IT sektor, te od nje učinili atraktivniji grad u svakom smislu. Ciljeve ove organizacije navodi njezin direktor Petar Stakić:
»Cilj nam je da stvorimo dobar poslovni IT ambijent, da dovedemo druge firme sa strane da ovdje posluju i da Subotica postane jedan od kongresnih IT centara u Srbiji. Kongresni turizam je veoma jak u nekim gradovima koji se profiliraju kao mjesta gdje možete puno učiti kroz konferencije i obuke. Subotica može biti prepoznatljiva i dobra u nekoliko područja IT-ja, npr. jako smo dobri u klasičnom programiranju, pružanju softwer usluga, outsourcingu itd., a imamo i kapaciteta za tzv. internet of things, za strojno učenje i za upravljanje bazama podataka. To je još uvijek sve u začetku, tek treba dostići nivo Novog Sada i Beograda, ali je Subotica jedan od gradova koji definitivno ima potencijala za to. Također, ono što nisu toliko IT ciljevi, jest da u ovaj grad, koji ima dobre IT kompanije, privučemo ljude iz većih mjesta, koji žele ovdje raditi uz mirniji život. Cilj nam je i ‘razmrdati je’, jer ono što Subotici fali jesu kulturni, muzički događaji i druge društvene manifestacije, kao i pomoći oko uređenja grada. Jedan od naših ciljeva tiče se i ekologije, jer je ljudima jako važno da žive u zdravom okolišu. Tako smo imali akciju sadnje drveća na Palićkom i Beogradskom putu, a želimo se pobrinuti i o transparentnosti čistoće zraka, vode, zemljišta, okolnih šuma odnosno uz pomoć tehnologije a i nekog volonterizma utjecati da se to podigne na još viši nivo.«
Trenutno je u Srbiji velika potražnja za kvalitetnim IT stručnjacima, i to u tolikoj mjeri da studenti već tijekom druge-treće godine studiranja, ukoliko imaju dovoljno znanja i vještina, mogu početi raditi u nekoj od kompanija iz ovog sektora. Na pitanje što znači biti kvalitetan IT stručnjak, Stakić odgovara: 
»Studenti tijekom studiranja stječu neophodno znanje pohađajući stručne predmete, upoznaju se s onim što se u određenoj kompaniji radi, čime su već stekli neki uvjet da budu kandidati za zaposlenje. Naravno, što ste bolji učenik, što vas više stvari zanima, to je veća šansa da uđete u neku kompaniju. Međutim, budući da je toliki deficit kadrova, iz ovih smjerova šalju studente na praksu, što u Suboticu ili druge gradove u Srbiji, gdje je potom mnogima, kada završe studije, i ukoliko se pokažu kao kvalitetan kadar, osigurano radno mjesto. Trenutno je takva situacija da mogu birati kompaniju u kojoj žele raditi.«
Suvremeni uvjeti rada, mogućnost rada od kuće, pristojna zarada, neke su od prednosti bavljenja poslovima u okviru IT sektora.
»IT kompanije, za razliku od tradicionalnih firmi nose neke drukčije vrijednosti. Pravljene su po uzoru na Goo-gle, Facebook, Teslu, Microsoft, gdje su radni odnosi i princip rada drugačiji od onih na koje smo navikli. To nije isključivo – ja sam šef, ti si zaposlen i radi to što ti se kaže, nego su tu svi uključeni u pravljenje nečega. Ljude na menadžment pozicijama možeš vidjeti, dostupni su i itekako su zainteresirani za ono što radiš, za one koji su došli u firmu, žele porazgovarati s njima, motivirati ih. Zapolesni žele raditi s kvalitetnim liderima koji vode dobre firme i koji imaju veliko znanje. Svijest se promijenila i IT kompanije nude okruženje koje je ugodno za rad. Osim poslovnih mogućnost, one nude i neke beneficije koje ne postoje u klasičnim firmama – od mogućnosti napredovanja, mogućnosti da se ide na razne konferencije (i u inozemstvo), do dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, odlaska na ekskurzije u inozemstvo, osigurane hrane i voća na poslu. Čini mi se da se taj duh počeo polako prenositi i na kompanije koje su malo tradicionalnije«, pojašnjava Stakić.
Što se tiče rada od kuće, on je, prema njegovim riječima, postojao i prije u IT kompanijama i bio je mnogima važan jer omogućava fleksibilnost, a korona je to još dodatno pogurala u Srbiji. 
»Tu se pokazalo da se mnoge stvari, za koje se mislilo da je to nemoguće, mogu raditi online. S druge strane, ako se pretjera u tome, gubi se osobni kontakt i povezanost s kolegama, to neko zajedništvo. Zato firme prave kombinacije u smislu da se primjerice tri dana tjedno radi u firmi, a dva od kuće ili obrnuto. U svakom slučaju, mnogo je sada zastupljeniji taj rad od kuće«, kaže na koncu Petar Stakić, dodajući da, kada su zarade u pitanju, trenutno primat ima IT sektor s najplaćenijim zanimanjima.
I. Petrekanić Sič