Subotica iz istog kuta

Nije sve zapisano na kartama

Za istraživače povijesne građe nekog područja, karte gradova, u ovom slučaju Subotice, od velikog su značaja, jer bilježe nekadašnje nazive ulica i oslikavaju veličinu i izgled gradske površine u prošlosti. Tu je ubilježeno sve ono što je – službeno. No, paralelno postoje i nazivi nekih dijelova kvartova koje su dali ljudi iz okruženja, tj. neslužbeni su, ali opstaju kroz vrijeme, pa se pronose s generacije u generaciju. Jedan dio Kertvaroša još prije sedam-osam desetljeća, a moguće i prije, među ljudima je nazivan »Cigansko ostrvo«. Ovaj toponim je potpuno pao u zaborav, jer je čitavo područje izgrađeno i sasvim izmijenjeno, a s ovim promjenama staro ime više nije imalo nikakvu poveznicu.
Imena, ali i izgleda »rita«, tj. velike površine djelomično, a ponekad i u potpunosti, plavljene vodom, između današnje Banijske ulice i Prve kasarne uz Segedinski put, sjeća se Ernő Arnold u opisu uspomena iz djetinjstva u Kertvarošu. Posljednjih desetljeća ovdje su građene stambene zgrade i kuće, tržni centar i veliko obdanište, ali prije 75 godina nije bilo objekata, što je dio tih spomenutih sjećanja i uspomena. »Cijeli prostor bio je znatno dublji, na nekim mjestima možda i metar u odnosu na Segedinski put i okolne ulice. Područje je bilo prekriveno vodom i ljeti su samo plići dijelovi presušili. Iz vode su ‘provirivali’ manji i veći otočići, uglavnom zbog šljake koju su donosili iz elektrane. Bilo je i većih suhih otoka okruženih vodom, s raširenim šatorima Roma. Cijeli kraj su zvali ’Cigansko ostrvo’. Naravno, ne službeno. Kao dijete sam vlastitim ušima čuo kada je netko u tramvaju tražio kartu do ’Ciganskog ostrva’.« 
Danas je veći dio područja između Banijske ulice i Prve kasarne izgrađen, ali je srećom, ipak, ostala i livada sa sportskim terenima, igralištem i »brdom«, na dječju radost. Iako je teren nasut, u kišno vrijeme voda preplavi nekadašnji »rit«, a u nižim dijelovima u pojedinim kućama javi se voda u podrumima. Bolje poznavaoce povijesti grada to ne čudi: ovo područje se 1744. godine u starim spisima spominje pod imenom Agina bara. I ovaj naziv se odavno ne koristi.

Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.