26. ožujka 1971. – Subotičke novine pišu da je u Velikoj sali Doma kulture u Subotici (Gradska kuća) 21. ožujka održana godišnja skupština Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Bunjevačko kolo. Pjevački zbor društva pod vodstvom Bele Tikvickog otvorio je skupštinu. Prisutne je zatim pozdravio predsjednik drušva Ivo Stantić. Skupštinu su pozdravili predsjednici Skupštine općine Subotica, Matice hrvatske, Društva književnika Hrvatske i kulturno-političkih organizacija iz Subotice, Tavankuta i Sombora.
27. ožujka 1930. – Neven piše da je uz pripomoć Matice hrvatske u Zagrebu izašla knjiga Povijest Hrvata u Vojvodini Petra Pekića: »Do sada su pisali o nami ozbiljni istoričari, ali ne bunjevačko-šokačkog porijekla, pisali su o nami i neznani mudraci po svome ćefu, ali sad imamo pred nami knjigu, u kojoj opisuje našu povijest od najstarijih vremena do god 1929. naš sin domaći sin g. Petar Pekić. (…) Ovu knjigu mora nabaviti svaka naša kuća, jer je ona nami, ono što je kršćanskom svijetu biblija. Iako mi u ovim krajevima nismo narod, koji zna dovoljno cijeniti knjigu uopće, Povijest Hrvata u Vojvodini, knjigu g. Petra Pekića mora da nabavi svaka naša kuća«.
28. ožujka 1931. – Subotičke novine pišu da će u Valpovu 4. svibnja (na Florijanovo) prije podne na svečani način biti otkriće spomen-ploče hrvatskom pjesniku Miroljubu Evetoviću. Pouzdanik odbora za proslavu je mjesni načelnik i nadzapovjednik vatrogasnog društva Josip Pinterić.
29. ožujka 1927. – Bácsmegyei Napló piše da je 28. ožujka održana redovna sjednica subotičke gradske skupštine. Izglasana je pomoć od 50.000 dinara Bunjevačkoj prosvetnoj matici i od po 5.000 dinara beogradskom Udruženju žena i novosadskoj Matici srpskoj. Kod pitanja Bunjevačke matice razvila se polemika. Gradski vijećnik Lazar Stipić rekao je: »Nema bunjevačke nacije. Nema bunjevačke svijesti!«.
30. ožujka 1920. – Balkan piše o subotičkoj »svinjskoj aferi«, tj. otimanju svinja od seljaka i njihovom izvozu u Mađarsku. Piše da su za to odgovorni članovi Subotičkog klaničnog društva (Ernest Lendvaj, Ignjat Aradski, Bela Stantić, Marko Jurić, Đuro Jović i Šandor Rajčić). List dodaje da je i župan Stipan Matijević kao predstavnik civilne vlasti i dioničar Subotičkog klaničnog društva posredno sudjelovao u otimanju svinja i tako prekršio zakon o slobodnoj trgovini.
31. ožujka 1939. – Dan piše da je subotička policija osudila bivšeg narodnog zastupnika Hrvatske seljačke stranke Josip Vuković na kaznu od 350 dinara ili 7 dana zatvora zbog širenja alarmantnih vijesti. Naime, on je na stubištu Gradske kuće u Subotici, pred nekih 20 osoba rekao radnicima, koji su se došli požaliti gradskim vlastima što im ne daju posla: »Evo vam gradski oci jedan je dobio 15.000, a drugi 20.000 dinara, pa neka se staraju za sirotinju. Taj novac je protupravno utrošen, jer je to sirotinja uplatila za osiguranje od leda, a oni su potrošili, napajajući ološ i bitange«. Ciljao je na Boška Nikolića, Gabora Ivandekića i Ljudevita Vujkovića Lamića koji su u tom trenutku tuda prolazili.
1. travnja 1939. – Hrvatski dnevnik piše da je Josip Vuković ustvrdio da svota od 300.000 dinara, koju je subotička općina primila od Dunavske banovine tobože za poljoprivredne svrhe, a u stvari za agitaciju Jugoslavenske radikalne zajednice, potječe iz fonda za osiguranje protiv tuče (leda). Zbog toga je subotička općina podnijela tužbu protiv njega, »a tužili su ga oni isti ljudi, kojima je rekao da su dobili novac«.
