Iz starog tiska

Seljačka sloga u Bajmaku, smjena Matije Išpanovića

19. ožujka 1940. – Obzor piše da je somborska kotarska organizacija Hrvatske seljačke stranke održala konferenciju u prisutnosti delegata iz svih općina ovog područja. Predsjednik organizacije Grga Vuković je podnio izvještaj o svojim razgovorima s ministrima Barišom Smoljanom i Stanojem Mihaldžićem u vezi s položajem bačkih i baranjskih Hrvata. Dopisniku Obzora je izjavio: »Da se ne bi moja izjava u Jutarnjem listu krivo tumačila, želim naglasiti, da je politika HSS, kao najdemokratskije stranke u Vojvodini, u tome, da Vojvodina dobije svoju autonomiju i postane posebna federativna jedinica prilikom preuredjenja države na istim pravima kao i ostale jedinice, tim prije jer u Vojvodini postoji jak pokret za autonomiju, u kojem se pokretu nalazi i većina Srba i većina Hrvata kao i Madjara i Nijemaca. Zato smatramo, da se svakako mora poštivati volja naroda u Vojvodini prilikom rješavanja pitanja Vojvodine«. 

20. ožujka 1940. – Hrvatski dnevnik piše o nužnosti smjene komesarske vlasti u Subotici putem općinskih izbora. »Općinski izbori nemaju značenje parlamentarnih izbora i zato stranački prestiž ne treba i ne smije biti razlog, da se ti izbori ne provedu barem ondje, gdje na terenu dolazi do čestih sukoba radi toga, jer se općine ne nalaze u rukama narodnih ljudi. Subotički Hrvati ne traže u komunalnoj politici ništa drugo, nego da se poštuje njihova brojčana snaga, njihova nacionalna svijest i njihova stranačka orijentacija. Dosta je već bilo eksperimenata i nametanja, dosta je već bilo provokacija čestitoga hrvatskoga življa. Vrijeme je, da i subotički Hrvati barem malo odahnu. Ne mogu hrvatski ministri neprestano juriti po Bačkoj i Baranji i slušati stalne jadikovke tamošnjih Hrvata.«

21. ožujka 1940. – Hrvatski dnevnik piše da će u novo vijeće Subotice ući ljudi, koji uživaju povjerenje naroda. »Subotički Hrvati to i žele, ali je pitanje za koga ministarstvo unutrašnjih poslova smatra, da uživa povjerenje naroda«, dodaje list.

22. ožujka 1940. – Subotičke novine pišu da je organizacija Seljačke sloge u Bajmaku održala 17. ožujka svoju glavnu skupštinu. Izabrana je nova uprava: predsjednik Stipan Vojnić Hajduk, potpredsjednik Joso Babić, tajnik Matija Babić, zamjenik tajnika Luka Peić, blagajnik Jašo Milković. Nadzorni odbor: Bartul Cibolja, Aleksandar Barbarić i Joso Bedeković. Odbornici: Marko Kujundžić, Andrija Vuković, Ivan Borović i Marko Milković.

23. ožujka 1920. – Neven piše da je ministarstvo vjera Kraljevine SHS odbilo apelat Vojislava Stankovića i Gavre Đelmiša protiv izbora Lajče Budanovića za župnika sv. Terezije u Subotici.

24. ožujka 1927. – Neven piše da je upravitelj šegrtske škole u Subotici Matija Išpanović smijenjen samo zato što je Hrvat. »Kako čujemo članovi Hrvati u odboru za proslavu četristogodišnjice Subotice i Kralja Jovana povuće se, jer drže, da poslije smjene g. Išpanovića, starog nacionalnoga borca sa položaja upravitelja šegrtske škole nemaju više što tražiti u tom odboru«, dodaje list.

Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.