U knjižnici u Novom Vinodolskom (Hrvatska) 15. ožujka predstavljen je projekt »Bunjevački govori: primorsko-lički ogranak«. Projekt su predstavile dr. sc. Mirjana Crnić Novosel i dr. sc. Perina Vukša Nahod s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je ujedno i nositelj projekta, dok su u organizaciji događanja, koje je dio programa Mjeseca hrvatskog jezika, sudjelovale Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski te Centar za kulturu Novi Vinodolski.
Bunjevački govori (koji se govore u Hrvatskoj, BiH, Vojvodini i Mađarskoj) prošle su godine uvršteni na Listu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, te su se tako priključili brojnim zaštićenim govorima kao riznici hrvatske baštine.
Kao što je istaknula dr. sc. Perina Vukša Nahod, cilj projekta »Bunjevački govori: primorsko-lički ogranak« jest sustavan i potpun fonološki i morfološki opis primorskih, gorskokotarskih i ličkih bunjevačkih govora, a do kojeg će se doći putem konzultiranja stručne literature i terenskog istraživanja.
»Nastojat ćemo prikupiti relevantne podatke koji će pokazati temeljne značajke ovih govora i potvrditi njihovu pripadnost matičnom dijalektu (novoštokavskom – ikavskom). Utvrdit ćemo sličnosti i razlike među bunjevačkim govorima primorsko-ličkog ogranka te ih usporediti s dalmatinskim i podunavskim ogrankom. Prije svega, želimo istražiti predstavnike Bunjevaca, utvrditi što ih spaja, što ih razdvaja, kako bismo očuvali i rekonstruirali ove vrijedne jezične, ali i povijesne te kulturne karakteristike«, rekla je Vukša Nahod.
Na predstavljanju projekta o Bunjevcima moglo se saznati kako ova skupina područje balkanskog poluotoka naseljava u 10. stoljeću, a da na današnji hrvatski prostor od Cetine do Velebita dolaze u 14. stoljeću.
»Radi se o narodu koji se mnogo bunio i selio, ratničkom narodu određenom migracijama. Bunjevce dijelimo u tri ogranka – primorsko-lički, dalmatinski i podunavski. Izrazito su pokretljivi i posebni, subetnička skupina s izraženim identitetom, a njihovom pradomovinom smatra se područje jugoistočne Bosne, Hercegovine i nekadašnje Dalmacije. Danas oni žive u nekoliko regija, pa čak i država te su pripadnici novoštokavskog ikavskog dijalekta«, rekla je Crnić Novosel.
Večer bunjevačkih govora svojim su pjevačkim nastupom uljepšali Sinovi Velebita, ujedno i predstavnici Bunjevaca.
(Novi list)