Tema

Ostvarenje ovakve vizije društva u Republici Srbiji podrazumijeva vlasništvo nad samim razvojem, njegovim ciljevima, metodama i rezultatima. Rodna ravnopravnost je u osnovi održivog razvoja uz uključenost svih, a krajnji cilj je poboljšanje kvalitete života građana i građanki. Rodna ravnopravnost je preduvjet razvoja i nalazi se u osnovi otklanjanja ključnih razvojnih prepreka Srbije, kao što su neusuglašen demografski i ekonomski razvoj, neadekvatno korištenje ljudskih resursa, zanemareni razvitak ruralnih područja i neodgovarajuće upravljanje prirodnim resursima i ugrožavanje životnog okoliša. Strategija za rodnu ravnopravnost je usuglašeni sustav mjera i instrumenata javne politike koji će Republika Srbija provesti radi unapređenja rodne ravnopravnosti i daljnjeg smanjenja i sprečavanja rodno zasnovane diskriminacije. Do kraja godine trebala bi biti usvojena nova Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost Republike Srbije za razdoblje od 2016. do 2020. godine. O novoj strategiji govori nam dr. sc. Mirjana Dokmanović, profesorica na Fakultetu za europske pravno-političke studije u Novom Sadu, konzultantica za izradu strategije. 

 

 

CILJEVI STRATEGIJE

»Radna strategija za rodnu ravnopravnost treba se usvojiti do kraja godine, i ona se nadovezuje na prethodnu nacionalnu strategiju za poboljšanje položaja žena i unapređivanje rodne ravnopravnosti čije važenje istječe ove godine. Nova strategija, u čijoj izradi sudjelujem, imat će tri osnovna cilja: promijenjeni rodni obrasci i unapređena rodna kultura rodne ravnopravnosti, povećana ravnopravnost žena i muškaraca primjenom politika i mjera jednakih mogućnosti i rodna ravnopravnost uključena u sve ključne politike na svim razinama«, ističe Dokmanović i dodaje: »U utvrđivanju posebnih ciljeva i mjera pošlo se od evaluacije prethodne nacionalne strategije koja je utvrdila koja su dostignuća, problemi i slabosti u ovoj oblasti. Pokazalo se da je najveći pomak učinjen u pogledu većeg sudjelovanja žena u javnom i političkom životu, u unapređenju rodno osjetljive statistike, u unapređenju evidencije rodno razvrstanih podataka i u jednome dijelu u poboljšanju položaja žena na tržištu rada. Međutim, većina ciljeva strategije nije dostignuto i evidentirano je puno problema u primjeni prethodne strategije. Novom strategijom planiraju se otkloniti ovi problemi. Prvo, nalazi evaluacije prethodne strategije su utvrdili fragmentarnost u djelovanju države i nedovoljna proračunska sredstva, te nedosljednost u provođenju tih ciljeva. 

 

Aleksandra Prćić

 

Opširnije u tiskanom izdanju