Ogranak Matice hrvatske u Osijeku izdaje više od 60 godina ugledni časopis za književnost i kulturu Književna revija, s kojim hrvatski književnici iz Vojvodine redovito surađuju ne samo kada je riječ o objavljivanju svojih književnih i inih priloga iz kulture, nego i kada je riječ o kapitalnim pothvatima (primjerice u dvobroju 3-4 za 2008. godinu objavljen je antologijski izbor s pratećom studijom Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini, koji je priredio Milovan Miković).
Ovoga puta, u broju 4 za 2021. godinu, Književna revija otvorila je prostor za dijalektalno pjesništvo Hrvata u Bačkoj. Naime, u poglavlju naslovljenom Pogled preko granice (str. 37.-112.) objavljen je panoramski prikaz suvremenog dijalektalnog pjesništva na novoštokavskoj i staroštokavskoj ikavici, hrvatskim govorima kojima se služe bunjevački i šokački Hrvati u Bačkoj.
Pogled preko granice
U uvodnom tekstu, koji otvara ovaj broj Književne revije, glavna urednica dr. sc. Tatjana Ileš na sljedeći je način najavila ovo poglavlje: »u trenutcima kada Hrvati u Bačkoj isponova moraju dokazivati cjelovitost svoga jezika, njegovu baštinu, ali i trajanje u suvremenosti, a time onda i opstojnost svoga nacionalnog identiteta na prostoru u kojemu su ukorijenjeni stoljećima, donosimo ovaj važan prinos (…), nadajući se i tim činom ohrabriti i poduprijeti njihova nastojanja«.
Uvodnu studiju, koja otvara panoramu dijalektalnog pjesništva Hrvata u Bačkoj, potpisuje književnik i urednik Tomislav Žigmanov. Osim što obrazlaže kriterije za izbor zastupljenih autor(ic)a u ovoj panorami, Žigmanov u kratkim crtama iznosi i suvremenu povijest ove vrste pjesnikovanja u književnosti vojvođanskih Hrvata, uz sljedeću značajku: kako je ono ne samo »respektabilno« nego je i »umjetnički najrelevantnije dijalektalno pjesništvo među svim štokavskim hrvatskim dijalektima«.
Kriteriji i autori(ce)
Temeljni kriterij za zastupljenost u ovoj panorami jest, kako se navodi, »zavidna razina umjetničkoga dosega« samoga suvremenog dijalektalnog pjesništva zastupljenog u književnosti bačkih Hrvata, tako da na koncu imamo »retrospektivni prikaz onoga što, po odabiru prikazivača, čini ono najvrjednije u proteklih 50 godina« – od početaka i Natpivavanja Ivana Pančića, knjige koja je objavljena 1970., pa do onih najmlađih – Anite Đipanov Marijanović i Nevene Mlinko, koje još uvijek nemaju samostalne zbirke pjesama na dijalektu.
U ovoj panorami zastupljeno je 15 autor(ic)a – od kojih deset pjesme piše na bunjevačkoj (Ivan Pančić, Petko Vojnić Purčar, Vojislav Sekelj, Lazar Francišković, Milovan Miković, Mirko Kopunović, Blaženka Rudić, Tomislav Žigmanov, Željka Zelić Nedeljković, Nevena Mlinko), a pet na šokačkoj ikavici (Josip Dumendžić – Meštar, Ivan Andrašić, Željko Šeremešić, Zlatko Gorjanac, Anita Đipanov Marijanović), posve različitih poetika. Prirediteljica bloka Katarina Čeliković je autorica i kratkih biografija autor(ic)a, koje su objavljene skupa s njihovom fotografijom.
(ZKVH)
