Na karti Subotice iz 1911. godine područje s druge strane pruge gledano u pravcu Palića još nije urbanistički uređeno nego se naziva vinogradima. U to vrijeme na izlasku iz grada ka Paliću već su nicali industrijski pogoni i građene su kuće, ali će proći još petnaestak godina do izrade urbanističkih planova za nastanak novih gradskih kvartova koji se danas zovu Kertvaroš i Novi grad i pripadaju omiljenim lokacijama za stanovanje.    
Na gornjoj fotografiji vidi se nacrt kuće u Ulici Alekse Šantića, lijepe fasade očuvane do danas u autentičnom izgledu. Te 1929. godine, kada je projekt nastao, i narednih desetljeća, u dva nova spomenuta naselja građene su prizemne obiteljske kuće s vrtovima (samo poneke s jednim katom) i oba naselja su i protokom vremena uspjela sačuvati šarm lijepih ulica s kućama okruženim zelenilom, gdje se vodi računa o okolišu i izvan vlastitog dvorišta. Rijetke iznimke načinjene su još prije nekoliko desetljeća kada je podignut stambeni blok višekatnica uz Segedinski put (za čega se, također, moglo naći adekvatnije rješenje). Činilo se, Kertvaroš je pošteđen građevinskih iznenađenja...
Trend »ubadanja« višekatnih objekata posred bloka prizemnih obiteljskih kuća, sada, nažalost, karakterističnog za cijelo područje grada, počinje napadati i ove lokacije. U Ulici Alekse Šantića, gdje su nekada s pažnjom projektirali obiteljske kuće, poput spomenute iz 1929. godine, ali i mnoge druge, od jesenas raste prenoćište, s katovima, naravno. Već iz iskustva se mogu predvidjeti promjene koje će novi poslovni sadržaj i moderan (kockasti) stil gradnje donijeti u relativno mirnu ulicu. Pred pogledima s katova izgubit će se svaka privatnost okolnih kuća i dvorišta. Individualna stambena gradnja, kao što je već mnogo puta viđeno i u drugim dijelovima grada, počinje gubiti osnovnu karakteristiku – individualnost, privatnost i mir.