5. ožujka 1939. – Hrvatski dnevnik piše da je subotičko Društvo obrtnika i zanatlija nakon dva mjeseca borbe uspjelo smijeniti komesara, kojeg je nasilno postavila vlada Milana Stojadinovića. Naime, drugi dan nakon izbora 11. prosinca 1938. skinut je s položaja predsjednik društva Hrvat Kalman Prćić, jer je s ostalim obrtnicima glasovao za listu Vladka Mačeka (Hrvatska seljačka stranka i Samostalna demokratska stranka). Uprava Dunavske banovine je naredila da se komesar skine i da se održi skupština za izbor nove uprave.
6. ožujka 1991. – Vijesnik u srijedu piše da je Juraj Lončarević iz Srijemske Mitrovice priredio 1971. za tisak knjigu Hrvati u Srijemu, u kojoj je prikazao povijest Hrvata istočnog Srijema od srednjeg stoljeća do njegova doba. Zbog te knjige, koja je bila tek u rukopisu, Lončarević je iste godine uhićen pod optužbom da »širi nacionalnu mržnju među narodima Vojvodine«. »Odležao je 150 dana u samici, kao kriminalac, a potom je pušten, s time da je dugo vremena ostao bez zaposlenja.«
7. ožujka 1939. – Hrvatski dnevnik piše da su 5. ožujka provedeni izbori za biranje uprave subotičkog Društva obrtnika. Pri predaji ovlasti komesar Vučković nije htio predati zapisnik s prošle sjednice. Izabrana je stara uprava na čelu s Hrvatom Kalmanom Prćićem. List dodaje: »On je istodobno prvi ispravak Stojadinovićevog režima u Subotici od strane novog bana dunavske banovine, ali na ovom se ne smije prestati, jer se neprestano radi i traži, da se otpušteni i premješteni činovnici vrate na svoja mjesta«.
8. ožujka 1939. – Hrvatski dnevnik piše da je u Subotici otkrivena jedna afera. Naime, ban Dunavske banovine Svetislav Rajić pred prosinačke izbore 1938. zlouporabio je novac iz fonda za osiguranje protiv leda. Općinski komesar (gradonačelnik) Marko Jurić dobio je od bana povjerljivo uputstvo da novac razdijeli agitatorima režima Milana Stojadinovića pod krinkom promicanja stočarstva. Svi koji su primili novac morali su odmah neki polovicu, a neki sve dati u svrhe političke agitacije.
9. ožujka 1941. – Hrvatski dnevnik piše da je 7. ožujka završeno gostovanje drame Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba u Subotici, koje je trajalo sedam dana. Odvjetnički pripravnik Marko Horvatski pozdravio je glumce, upravitelja Freudenreicha i ravnatelja Drame Badalića, te uručio intendantu srebrnu plaketu s hrvatskom trakom kao dar svih hrvatskih društava Subotice. Freudenreich je na to rekao: »Ovim su našim posjetom nastale jače veze između Zagreba i Subotice«.
10. ožujka 1923. – Subotičke novine pišu kako gradonačelnik Subotice Andrija Pletikosić vrši pritisak na bunjevačke gazde da se upišu u radikale: »Subotički načelnik Andria I. Strašni vlastoručnim pismom pozvao je sebi Stipana Lebovića s Tavankuta. Ukorio ga što mu je i on upado na tavankutskom zboru i molio ga da se upiše u zemljodelsku kasinu. Stipan mu odgovori, da ne može u to društvo, jer ga je stid i sramota, a i Tavankućani bi ga odvijali. Zar je dr. Pletikosiću tribalo još i ovo?«, pišu novine.
11. ožujka 1921. – Neven piše da je 6. ožujka izabrano vodstvo Bunjevačkog kola u Somboru: počasni predsjednik Ivan Evetović (narodni zastupnik), predsjednik Antun Bošnjak, potpredsjednici Šima Firanj, Joško Veselovski, Ivan Probojčević, Martin Čeljuska, djelovodni predsjednik Tonika Bošnjak, glavni tajnik Toma Raić, tajnik Marko Bošnjak, perovođa Pajo Vujević, domaćin Đuka Zomborčević, knjižničar Vranjo Mraković i blagajnik Mijo Rajić.
