Neki dan imali smo izuzetnu čast vidjeti Dvostrukog Predsjednika kako iz vagona promatra najljepši zimski pejsaž Dunava kod Čortanovaca i usput juri brzinom od 200 km na sat. Naime, do 15. ožujka, kada po planu počinje redoviti putnički promet na brzoj pruzi od Beograda do Petrovaradina (Novog Sada), kasnije jednog dana i do našeg grada, svakoga dana se vrši probna vožnja. AV je upravo prisustvovao ovakvom testiranju tračnica i katnog vlaka i pri ovoj jurnjavi dao je zanimljiv intervju (citiram Tanjug), rekao je: »Vlak će imati dvije verzije, odnosno jedna će voziti kraće, oko 35 minuta, direktno od Beograda za Novi Sad, bez stajanja, i druga nešto duže – 57 minuta«. Predsjednik je rekao da mu se dopada ova od 57 minuta, ne zato što je jeftinije nego što stanete na postaji i vidite kako izgleda Inđija, Pazova, Karlovci, Petrovaradin...  Ljudi će imati pravo birati. Ali ovim smo spojili Beograd i Novi Sad. Onako usput sjetio sam se kako sam za vrijeme studiranja često putovao u Beograd i nazad tzv. poslovnim vlakom. Vožnja je trajala 2,5 sata do Subotice, s tim da je rastojanje između Novog Sada i Beograda svladavao za 60 minuta i rijetko je kasnio (vjerovatno iz straha od diktatora, maršala Tita). Znači, praktično istom brzinom koju spominje AV. Ali onda sam s kolodvora do (centra) Terazija, Balkanskom ulicom, pješke stigao za desetak minuta. Glavni kolodvor je sad u Prokopu. Veliko je pitanje kako i kojim vozilom ću stići do centra i za koje vrijeme (metroom?). No, da se vratimo konstataciji: »spojeni su Beograd i Novi Sad«.

Antički grad-država

Antička Grčka prostorno je bila jako složena, sastojala se od Atičkog poluotoka, priobalja Male Azije, polisa u Helespontu (Mramorno more) i gradova-država u Trakiji (danas europski dio Turske), od otoka Cipra, Rodosa i mnoštva otoka razne veličine. Logično je bilo da se nije stvorila jedna centralizirana država, nego niz gradova-država i njihove okoline. Ove polise je labavo vezivala trgovina na moru i kopnu. Kada je Perzija počela osvajati »grčke teritorije i polise« u 5. stoljeću prije naše ere (478. g. p. n. e.) stvoren je »Delski savez«, asocijacija 173 grčkih polisa na čijem se čelu nalazila Atena. Na otoku Delosu su se održavali sastanci izaslanika, tu je bila i saveznička riznica-blagajna u koju su svi uplaćivali određeni iznos zvani foros, za financiranje ratova, najviše za gradnju ratnih brodova i njihovo opremanje. Cilj je bio oslobađanje grčkih gradova od perzijske okupacije i potiskivanje Perzije dalje od grčkih prostora. Atena je 454. g. p. n. e. saveznu kasu preselila kod sebe i zajedničku flotu je počela koristiti za vlastite ciljeve. Zato je 431. g. p. n. e. izbio Peleponeski rat u kojem su najveći suparnici bili Atena i Sparta. Rat je okončan nakon 29 godina, porazom Atene 404. g. p. n. e. i savez se raspao. Ovi povijesni događaji od prije 2.600 godina pomalo me asociraju na stvaranje Kraljevine SHS i raspad bivše SFRJ, nakon koje je nastala današnja Srbija, koja ima prostornu tendenciju pretvoriti se u asocijaciju polisa u kojem su svi podanici jednog super-grada-megapolisa.

»Beograd-polis« i ostali

U svojim kolumnama sam već nekoliko puta pisao na temu prostornog razvoja naše države, o tendenciji još veće centralizacije umjesto poželjne decentralizacije, bolje rečeno regionalizacije. Po važećem Ustavu Srbija ima dvije autonomne pokrajine, grad Beograd i ostale teritorije. AP Vojvodina ima svoj Statut, a Grad Beograd je također pokriven potrebnim pravnim aktima; za drugu pokrajinu još nije donesen nikakav dokument o njenom specijalnom statusu kako to piše u Ustavu, što znači da Srbija još pravno nije uređena do kraja. 
S planske strane postoji prostorni regionalni plan do 2020. godine (PPS 2020). On u principu više nije aktualan, ali zasad još nije donesena ni odluka o njegovoj reviziji. Umjesto novog PPS-a uoči Nove godine (28. 12. 2019.) premijerka i AV su prikazali plan »Srbija 2025«. Premijerka je rekla: »Ključne točke plana za budućnost su regionalno povezivanje, produbljavanje financijskog tržišta, reforma obrazovanja, osnivanje javnih poduzeća i održiva ekonomija«, a meni ovo više liči na partijski program, nego na neki prostorni plan. Dvostruki Predsjednik je rekao da je ovo »nacionalno-investicijski plan«, spominjao je gradnju cesta (koji urbano-prostorni plan je osnova?). Istina, prikazao je nekakav plan putova i autocesti koji će se graditi, ali to nije za stručnjake nego je u funkciji politike. Osnova bilo kojeg prostornog plana je broj stanovnika i njegovo razmještanje. Posljednji popis stanovništva i domaćinstava je bio 2011., sljedeći je trebao biti 2021., ali je odgođen za listopad ove godine. U sljedećem broju pogledat ćemo što kažu egzaktni podaci popisa.