Tema

Spasiti planet i ostati »chic«!

»Brza moda«, second hand, trift, modni otpad… sve češće možemo čuti ove pojmove u medijima, na internetu, što je dobra stvar jer tako sve veći broj ljudi dolazi do potrebne edukacije o svijetu mode, koji ni najmanje nije jednostavan za dokučiti. Brza moda je prilično nov pojam, ali je ipak postao vrlo važan, jer je planetarni problem. Što je uopće brza moda? To je pristup dizajniranju, kreiranju i promociji odjeće koji je »kriv« za veliki dio zagađenja našeg planeta. Modni trendovi s takvim pristupom postaju vrlo brzo i jeftino dostupni potrošačima. Trendovi se s modnih pista prenose u dućane brže nego ikada, pa su modne tvrtke počele s lansiranjem novih proizvoda na tjednoj bazi. Brza moda koristi kopiranje trendova, brzu proizvodnju i materijale niske kvalitete kako bi javnosti predstavila jeftine stilove. Nažalost, sve to rezultira štetnim utjecajima na okoliš, dobrobit ljudi, ali i na naše novčanike. Direktni opozit brzoj modi je »spora moda«. To znači, second hand, cirkularna ekonomija, domaći dizajneri koji nisu dio velikih modnih kuća, sve što usporava rapidno trošenje materijala, nemilosrdno bacanje i spaljivanje tekstila, koje također šteti okolišu. Na primjer, postoji podatak da je za jedan par jeans traperica potrebno oko 11.000 litara vode. Razmišljamo li o tome kada ih izbacimo vani, jer, postale su demode? Razmišljamo li o našem izravnom utjecaju na okoliš? Kako bismo sačuvali planet za buduće naraštaje, morat ćemo prilagoditi čak i neke naše sebičnije potrebe. 
U današnjoj temi razgovaramo s dvije divne dame, osobe koje su svoje prijateljstvo i ljubav prema vintage modi pretvorile u uspješan biznis! Dolaze nam iz Zagreba i upravljaju vintage shop-om koji se zove Ulični ormar. One su Radmila Grba i Andreja Latinović Kler, prijateljice i radne kolegice, vintage zaljubljenice.

Svijet divnih modnih kreacija

Kažu, ljubav prema vintage odjeći rodila se puno prije same poslovne ideje. Oduvijek su ih privlačile starine i priče koje se kriju iza svakog predmeta. Voljele su obilaziti vintage dućane, sajmove i buvljake i svako putovanje je uključivalo istraživanje. Na jednom druženju prije više od 11 godina nastala je ideja o Uličnom ormaru.
»Moj prvi vintage komad su bile mamine trapez hlače iz 70-ih koje su mi do danas ostale najdraži komad odjeće ikad«, kaže Radmila.
»Moji prvi komadi su vjerojatno bili naslijeđena odjeća još kao dijete. No, jedan mi je ostao u sjećanju, a to je jakna od moje tete koja je bila stjuardesa u JAT-u i koja je obišla cijeli svijet. Ta jakna je bila iz Singapura i nosila sam ju još kao srednjoškolka«, prisjeća se Andreja.
Dućan su uređivale same, no ovo ruho nije došlo preko noći i dućan se puno promijenio od starta do danas. 
»Kada pogledamo s ponosom slike s otvorenja, zapravo najbolje vidimo koliko smo se mijenjali i napredovali. Zapravo, svaki novi komad odjeće i predmeti koje unesemo u dućan stvaraju novu atmosferu i to je čar vintagea. Uvijek iznova nova lijepa priča«, nadopunjuju se naše sugovornice.
Zakoračiti iza vrata Uličnog ormara znači ući u svijet divnih modnih kreacija od 50-ih do 80-ih, često i komada s područja bivše Jugoslavije. Osim odjeće i aksesoara, nađu se i stare knjige i časopisi koji se mogu prolistati, skije iz 30-ih godina prošlog stoljeća, fotoaparati, nakit... 
»Cijenimo svaki komad iz prošlosti i rado ga izložimo u dućanu. Vintage odjeću je zaista sve teže naći, a to najbolje vidimo s odmakom od 10 godina od kada dućan postoji. No, zato je trud veći, a tako i naše zadovoljstvo kada uspijemo naći komade koje kupci prepoznaju. Ne postoji neko vintage razdoblje za kojim je najveća potražnja, bit je u samom odjevnom komadu i njegovim zanimljivostima. No, možemo reći da su 50’s haljine uvijek pun pogodak kod ženske publike, a kod muške kožne jakne iz 70-ih i 80-ih«, kaže Anderja.

Unikatnost u vrijeme uniformiranosti

Hrvatska ima određenu vintage scenu i između ostalog i to je nešto što se promijenilo od otvaranja dućana. Na početku su Radmila i Andreja morale pojašnjavati distinkciju između second hand i vintage komada, što danas više nije tako. Sve se više prepoznaju kvalitete i unikatnost, kako i važnost kupovanja takve odjeće s ekološkog aspekta.
»Posljedice pandemije nisu ni nas zaobišle, no nadamo se da je polako i to iza nas. Netom prije pandemije otvorile smo web shop i svakako je online kupnja dio našeg poslovanja, iako od prvog dana putem komunikacije na društvenim mrežama šaljemo pakete gdje god kupac poželi. Društvene mreže su danas nezaobilazan kanal prema kupcima i mi smo svakodnevno vrlo aktivni na njima. Trudimo se i na taj način prenijeti atmosferu Uličnog ormara preko ekrana onima koji nisu u mogućnosti doći do nas. Svi naši kupci izraze želju da kada su u Zagrebu obavezno dođu do nas, jer ipak je sam boravak u dućanu drugačije iskustvo. Puštamo odličnu glazbu i imamo šarmantno dvorište u kojem se kupci često zadrže«, kaže Radmila.
»Planovi za daljnje širenje uvijek postoje, imamo par ideja pa ćemo vidjeti gdje će nas odvesti. Rado bismo vam otkrili kako će izgledati proljeće i ljeto u našem dućanu, no upravo je to čar da nikada ne znamo što ćemo pronaći.« 
Želja naših sugovornica je očuvati sve te divne komade iz prošlosti i pružiti unikatnost u vrijeme uniformiranosti, te dodatno osvijestiti ljude da kupnjom ovakve odjeće pridonose zaštiti planeta Zemlje.
Ivan Ušumović

Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.