Kaločki Nadbiskupski konzistorij je 26. lipnja  1769. godine posljednji puta raspravljao o somborskom slučaju i o osobi fra Roka Smendrovića koji se bavio masovnim egzorcizmom. Ne zna se točno odrediti u kakvom je raspoloženju teklo to zasjedanje koje je bilo presudno za fra Roka, na kome je odlučeno da mora napustiti grad Sombor. Zapisnik pod točkom četiri bavi se pismima koja su stilgla iz Sombora za fra Rokovu obranu. Vjernici i gradski činovnici su tražili da se fra Roku vrati mogućnost slobodnog egzorciziranja i ispovijedanja. Iz zapisnika se vidi kako je izričita želja kaločkog nadbiskupa bila da se fra Roko premjesti, »skloni« iz Sombora. I to ne samo iz Sombora nego i iz Kaločke nadbiskupije. Konzistorij predlaže da se što brže javi somborskom gvardijanu da odradi premještaj fra Roka iz Sombora. U pismu kojeg je konzistorij poslao somborskom gvardijanu vidimo njihovo mišljenje o  fra Roku. Konzistorij je smatrao da je fra Roko namjerno nagovarao vjernike grada Sombora da bi slali pisma u nadbiskupiju u kojima ga hvale i traže njegov ostanak. Nazvali su ga manipulatorom koji oplakuje sebe i svoj marljivi rad, da bi ga nadbiskupija sažaljevala. Kaločki nadbiskup se bojao velikih problematičnih situacija i štetnih događaja za Crkvu. Zato je smatrao da je bolje ako se fra Roko skloni. Traži se od gvardijana da nagovori provincijala franjevačkog reda, da se fra Roku nađe novo mjesto izvan Kaločke nadbiskupije.
Fra Roko svoje poslednje pismo šalje Kaločkom nadbiskupu 7. srpnja 1769. godine. U Slavonskom Brodu je održan kapitul franjevačke provincije, na kojoj je fra Roko Smendrović dobio premještaj u Našice. Napustio je Sombor.
Iz života jednog franjevca koji je djelovao na području koje je za njega bilo idealno tlo za misijsku aktivnost pronalazimo zanimljivosti koje opisuju to vrijeme i mentalitet i dolazimo do zaključaka, povijesnih i kulturoloških. Bačka je u drugoj polovini 18. stoljeća već bila religijsko, kulturološko, etničko, šarenilo. Možemo reći granica zapadnog i istočnog kršćanstva. U 17. stoljeću tu su se nastanili južni Slaveni. Djelovanje franjevaca na ovom području je jako bitno. Nekadašnja srednjovjekovna naselja opustošena za vrije osmanilja krajem 18. i početkom 19. stoljeća se nanovo naseljavaju, spontanom migracijom ili planskim naseljavanjem. Habsburška vlast je potencirala naseljavanje njemačkog stanovništva na ova područja. Točno je bilo određeno u kojem naselju tko treba živjeti u točno određenom postotku. Naseljeni su u većini Nijemci katolici, pa i evangelici, i Rusini grkokatolici. Pojavili su se i Židovi. Ako analiziramo naselja, vidimo da se rijetko može govoriti o oštrim granicama naroda, bila je to velika namjerna mješavina svih. 
    Stanovnici Sombora u drugoj polovici 18. stoljeća bave se pretežno poljodeljstvom. Stjecanje statusa slobodnog kraljevskog grada utjecalo je na izgled Sombora. U periodu boravka fra Roka u gradu su se događali značajni pothvati u izgradnji. Grad je većinom imao niske kuće s krovištem od trske, široke ulice koje su se u kišnom periodu godine pretvarale u blatne močvare. Od 1750-ih počinju ozbiljnije gradnje, to su bili prvotno objekti gradskih i crkvenih vlasti. Među prvim objektima su bili gradska kuća, franjevački samostan i crkva, velika pravoslavna crkva, Grassalkovich palača i malo kasnije Krusperova palača. Katolička crkva je u velikom zamahu počela s izgradnjom svojih svetišta. Godine 1743.  Franjevački samostan u čijoj svečanoj blagavaoni je pročitana povelja slobodnog kraljevskog grada 1749. godine. Godine 1751. gradi se kapela preko puta crkve Prsvetog Trojstva posvećena sv. Ivanu Nepomuku. Izgrađena je iste godine, a 1752. se postavlja kamen temeljac za izgradnju nove crkve Presvetog Trojstva, današnja župna crkva. Od 1764. do 1767. gradi se kalvarija s kapelom, koja danas ne postoji. Godine  1781. Završava se izgradnja kapele Sniježne Gospe u Čičovima, a 1774. godine se podiže spomenik Presvetom Trojstvu na trgu ispred Gradske kuće. Iz perspektive događaja u svezi fra Roka zanimljiva je povezanost crkvenih i gradskih vlasti. 
(tekst sastavljen na osnovu knjige Dániela Bártha A zombori ördögűző, Budapest, 2016.)