Samo prije jednog stoljeća Vojvodina je bilo područje s najgušćom mrežom pruga u Europi. Stoljeće kasnije najavljena je demontaža tračnica na onim prugama koje se više ne koriste, pa će priča o razvijenoj željezničkoj mreži ostati još jedna koja bi mogla početi riječima što je Vojvodina nekada bila. Demontažu pruga najavilo je poduzeće Infrastruktura željeznice i taj posao treba biti urađen u naredne dvije godine. Na popisu je 435 kilometara pruga, a čak 400 kilometara je u Vojvodini.
Vlakom i kroz snijeg
Pruga Sombor – Bereg i dalje do Baje, što je nekada bilo u zajedničkoj državi, završena je 1912. godine. Posljednji vlak tom prugom prošao je 1978. godine, a sada je najavljena demontaža, pa će 110 godina od prolaska prvog vlaka nestati i posljednji ostaci nekada značajnog prometnog pravca.
»Vlak je išao preko Monoštora i Bezdana. Od Sombora do Berega trebalo mu je 45 minuta. Zime su nekada bile drugačije, s puno snijega, pa su česti bili smetovi i od dva metara. U vlaku su zato bile lopate, pa kada je trebalo mi putnici smo izlazili iz vlaka i raščišćavali tračnice da vlak može dalje«, prisjeća se Matija Gorjanac koji je 60-ih godina prošlog stoljeća svakodnevno iz Berega putovao vlakom na posao u Somboru.
Janja Balatinac nije tako često putovala, ali se sjeća da je iz Berega za Sombor vlak išao tri puta tijekom dana.
»Radnički je bio u pola četiri i njime su se vraćali oni koji su radili u Somboru. Cure koje su imale momke čekale su taj vlak i onda sa svojim momcima išle na korzo«, prisjeća se Balatinac.
Stanica u Beregu još postoji, ali od željezničke stanice u Monoštoru više nema ni traga. Za ovu stanicu zanimljivo je reći da nije, kao ostale, bila podignuta na kraju sela već tri kilometara dalje, s druge strane Velikog bačkog kanala, kako bi se izbjeglo podizanje dva mosta.
»Željezničku stanicu su činila tri objekta, i to stanica s čekaonom i stanom u kojem je živjela obitelj šefa stanice, veliki magacinski prostor te ‘bokternica’, što je u stvari bila manja zgrada, petstotinjak metara prema Somboru, a u kojoj je bio stan za obitelj djelatnika čiji je zadatak bio da odvaja tračnice. U početku prijevoz vlakom baš i nije bio jeftin pa se nije mnogo putovalo. Većinom su tada ljudi za Sombor išli zaprežnim kolima. Nije vlak ni išao često, prvi je bio u ranim jutarnjim satima, a za povratak su se morali čekati večernji polasci. Od sela do stanice išlo se pješice, biciklom tko je imao, a postojali su i ‘ordinaci’, kako su se nazivali paori koji su ranim jutarnjim satima uprezali konje u zaprežna kola te mještane naravno za novac odvozili do željezničke stanice a navečer sačekivali vlak te ih vraćali do sela«, kaže Monoštorac Marko Đipanov.
Vlakovima nisu putovali samo ljudi već se i vozila roba, pa su uz svaku stanicu postojali magacini za žitarice, ugalj... i otvoren prostor za stoku.
Tako je bilo nekada, a slika danas posve je drugačija. Ostale su jedino tračnice zarasle u korov i polurazrušene stanice. Ali uskoro neće biti ni toga jer će pruga Sombor – Bereg biti demontirana, a tračnice prodane u staro željezno. I ne samo ova pruga, već ista sudbina čeka još 13 vojvođanskih pruga.
Neisplative i nefunkcionalne
Poduzeće Infrastruktura željeznice Srbije u naredne dvije godine demontirat će i ukloniti oko 435 kilometara starih pruga, od čega je skoro 400 kilometara u Vojvodini.
»Na nekim od ovih pruga vlakovi ne idu četrdeset godina. Riječ je o prugama čije funkcioniranje i održavanje ni na koji način nije bilo isplativo, a bilo kakve nove investicije i popravke nemaju ni ekonomsko, ni prometno opravdanje«, kažu u poduzeću Infrastruktura željeznica Srbije.
Demontaža će biti urađena u naredne dvije godine, a bit će demontirano 25.000 tona tračnica, skretnica, skretničkih dijelova i kolosječnog pribora. Njihovom prodajom Infrastruktira željeznica Srbije zaradit će 302 milujuna dinara, navode u tom poduzeću.
U skladu s principima zaštite okoliša ugovorom o prodaji sekundarnih sirovina s ovih petnaest pruga predviđena je i obveza demontaže, transporta i skladištenja željezničkih pragova.
»To znači da će oko 350.000 otpadnih drvenih željezničkih pragova, koji po posljednjoj klasifikaciji predstavljaju opasan otpad, biti ustupljeni na dalje raspolaganje kompaniji koja je taj posao dobila na tenderu Ministarstva za zaštitu okoliša. Vrijednost otpadnih drvenih željezničkih pragova koji će na ovaj način biti uklonjeni, uglavnom s teritorija Vojvodine, je oko 6,8 milijuna eura«, kažu u poduzeću Infrastruktura željeznica Srbije.
Nakon demontaže dobit će se oko 590 hektara zemljišta u infrastrukturnom i pružnom pojasu, u 26 općina, koje će lokalne samouprave moći koristiti za različite namjene. Zemljište s koga budu uklonjene pruge moći se koristiti za izgradnju novih putova, sportske sadržaje, biciklističke ili trim staze.
Z. V./Ž. Š.