Kolumna

Predsjednik reče referendum i bi referendum

Možemo kazati da je kraj tjedna u našoj zemlji bio dinamičan i interesantan, prije svega što nam se, nakon šesnaest godina, ponovno dogodio, istina mali, ali važni referendum, tj. »izražavanje volje naroda«. Davne 2006. godine građani Srbiije su se dva dana, 28. i 29. listopada, mogli izjašnjavati, prihvaćaju li ili ne novi Ustav RS koji je usvojila novoizabrana Skupština 30. rujna te godine. Možda se pitate zašto je za usvajanje dano dva dana? Zato, što se tada, da referendum bude važeći, trebala izjasniti većina od upisanih birača. Sjećam se, bilo je neizvjesno sve do tri sata prije zatvaranja biračkih mjesta, a onda je narod prosto »jurišao na glasanje« i potreban broj građana se pojavio i usvojen je novi Ustav.
U ovom Ustavu odmah na početku, u dijelu »ustavna načela Nositelji suverenosti (čl. 2)« piše: »Suverenost potiče od građana koji je vrše referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika«. Sadašnje referendumsko pitanje bilo je prosto »ko pasulj«: »Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava?«. Republička Skupština je ovaj »akt« usvojila dvotrećinskom većinom. Promjena Ustava isključivo se tiče dijela pravosuđa. Citat iz pisma upućenog svim građanima od strane Republičke izborne komisije (RIK): »donošenje Akta (…) ima za cilj osiguravanje veće nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti sudstva, veće samostalnosti i odgovornosti javnog tužilaštva, bolju zaštitu prava građana i jačanje vladavine prava«. Mali korak za nas obične smrtne ravnopravne građane ove države, ali veliki korak za samu Državu da bude ozbiljna, europska! Da se vlast podijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, što je očito manjkavo kod nas, kako to veli pismo RIK-a.

Samo slučajnosti ili...?

Moje osobno mišljenje (mnogi misle isto) je da je ovaj referendum bila generalna proba igrokaza koja se zove »Izbori 2022.«. Na izborima će se birati predsjednik države i republički zastupnici u parlamentu, a u Beogradu će biti izbori i za gradsku skupštinu, potom se bira gradonačelnik itd. Ne treba biti veliki polit-analitičar da se predvide rezultati izbora za predsjednika Srbije. Čini mi se da »oporba« za ove izbore nije naročito zainteresirana, bar zasad nije istakla nekog protukandidata Dvostrukom Predsjedniku. Međutim, parlamentarni i beogradski izbori su vrlo bitni. Na to ukazuju i izjave predsjednika Vučića u vezi s referendumom: (citiram iz sjećanja) »Nisam zadovoljan referendumom u Lazarevcu i Zemunu, o tome trebamo porazgovarati« nadalje kaže: »Mnogi visoki dužnosnici u SPS-u i u mojoj partiji bili su protiv referenduma!«. Logičan zaključak slijedi: treba odstraniti nepodobne (za njegovu politiku) iz SNS-a i treba samostalno osvojiti dvotrećinsku većinu u Skupštini, jer se očito koalicijski SPS ne slaže u svemu s politikom Dvostrukog Predsjednika (možda u svezi dijaloga s »južnom pokrajinom«?). 
Možda je slučajnost, ali u susjednoj Mađarskoj parlamentarni izbori će biti održani istog dana kada i u Srbiji 3. – travnja. Razlika je u tome da će u susjedstvu tada biti i referendum »o budućem odgoju naše djece« kako kaže njihov premijer. Zapravo, radi se o tome da li aktiviste LGBTQ organizacija treba pustiti da vrše »senzibiliziranje« za njihove probleme u vrtiću i u osnovnim školama. Također će se birati i novi predsjednik države, predložena je jedna žena. Predsjednika tamo bira parlament, i čini mi se iz »sigurnosti« bit će izabrana dok je još aktualna dvotrećinska većina zastupnika (koja može biti izgubljena nakon izbora). Znači, ciljevi su i tu i tamo dvotrećinska većina zastupnika, kako bi se mogla provoditi politika bez bitnog upliva oporbe. Npr. u Budimpešti je sada gradonačelnik iz oporbene stranke, slično se može dogoditi i kod nas. Zato je bila potrebna generalna proba. 

Ružičasta budućnost prijestolnice

Neki dan na ružičastoj televiziji gostovao je (do)gradonačelnik Beograda i pola sata je objašnjavao što će se sve dogoditi u prijestolnici, usput hvaleći AV i svoju partiju SNS. Rekao je: »Zamislite, do sada je sva otpadna voda, bez pročišćavanja tekla  u Dunav i Savu, to ćemo uskoro riješiti izgradnjom nekoliko pročistača«. Jasno je da je zbog opće konfiguracije terena potrebno izgraditi nekoliko takvih postrojenja, naravno uz (ne)malu pomoć svojih EU prijatelja reče (do)gradonačelnik. Obećao je, ne sjećam se točno, tri ili četiri metro linije, da Beograd bude sličan svim prijestolnicama i velegradovima u svijetu. Srbija dobro radi, a Beograd se gradi!

Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.