Rođendan bana Josipa Jelačića najznačajniji je praznik za Hrvate u Srbiji, jer je on bio beskompromisni borac za hrvatska prava, hrvatski jezik i kulturu i kao takav nam danas treba biti uzor u našem zalaganju za očuvanje hrvatske kulture, jezika i identiteta i ostvarivanje manjinskih prava koja su nam zakonom zajamčena ali se ne koriste u dovoljnoj mjeri, poručio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić na svečanoj akademiji  održanoj banu u čast u Novom Sadu. 

Nakon svete mise u Crkvi svetog Jurja u Petrovaradinu, u kojoj je ban Jelačić kršten, iznad kuće u kojoj se rodio, svečanom je akademijom obilježen jedan od četiriju praznika Hrvata u Srbiji. Proslavu su zajednički organizirali Hrvatsko nacionalno vijeće i Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo koje s ponosom nosi ime Jelačić. U programu su sudjelovali članovi društva HKPD Jelačić i njihovi gosti, a nazočili su politički i kulturni predstavnici Republike Hrvatske, vijećnici HNV-a, predstavnici pokrajinskih vlasti, te predstavnici hrvatskih udruga kulture, medija i institucija.

 

 

Koristiti svoja prava

 

»Što nama danas govori djelo bana Josipa Jelačića«, zapitao je dr. sc. Bačić. »Mi imamo danas po zakonu određena prava, a prije petnaest godina nismo ni priznavani. Ta prava danas možemo i moramo više koristiti po njegovom primjeru. Kada  je riječ o informiranju taj ćemo primjer pratiti tako što ćemo pratiti hrvatske medije. Na RTV-u Vojvodina imamo uredništvo na hrvatskom jeziku što do prije pet-šest godina nismo uopće imali. Ne samo da trebamo gledati taj program nego i propagirati ga našim sunarodnjacima. Imamo NIU Hrvatska riječ koju smo imali nakon Drugog svjetskog rata ali je ukinuta 1956. godine. Trebamo je pratiti, hoćemo li se pretplatiti na tiskano ili internetsko izdanje, ili ćemo pozvati nekog da se pretplati, ili ih propagirati, ili ćemo surađivati, to su novine koje pišu o svima nama i trebale bi biti u svakom našem domu. Otvorene su i mogućnosti za rad na kulturnom planu, prije petnaestak godina bilo je tek nekoliko hrvatskih udruga, danas ih ima četrdesetak. Trebamo sudjelovati u njihovom radu. Možda nije svatko pjesnik ili pjevač, ali možemo pomoći radu tih udruga i sudjelovati u njihovim manifestacijama. Na koncu, četvrta oblast je službena uporaba jezika i trebamo svi mnogo više koristiti ta prava koja nam pripadaju. U Srijemu postoje tri mjesta u kojima je hrvatski jezik u službenoj uporabi, to su Batrovci, Stara Bingula i Sot. Postoje određena prava koja iz toga proizlaze kao što su traženje višejezičnih osobnih dokumenata, postavljanje natpisa i na hrvatskom jeziku kao i u drugim mjestima u Vojvodini i uvjeren sam da se nedovoljno koristimo tim pravom«, rekao je dr. sc. Bačić.

 

J. Dulić

 

Opširnije u tiskanom izdanju