Svečanom akademijom u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, prošloga petka, 17. prosinca, obilježen je jedan od četiri praznika hrvatske zajednice – Dan izbora prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća. Podsjetimo, navedeni izbori održani su prije 19 godina, 15. prosinca 2002. godine.
Postignuća i izazovi
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je u svojem govoru podsjetila na najvažnija postignuća aktualnog saziva Vijeća u njihovom dosadašnjem mandatu, započetom prije tri godine. Među ostalim, kako je navela, otkupili su i započeli obnovu dijela rodne kuće bana Jelačića, osigurali prostor za rad udruga u Beogradu, digli pod krov Hrvatsku kuću u Subotici, osnovali tri fondacije, pomogli projekte otvorenja prvih jaslica na hrvatskom u Subotici, Šokačke kuće u Vajskoj i Kuće monoštorske župe, osnažuju hrvatsku zajednicu u Banatu, obnovili su područni ured u Srijemskoj Mitrovici, izradili registar gospodarstvenika, osigurali 12 puta više financijskih sredstava za potrebe cijele zajednice.
»Hvala svima koji su ovim uspjesima pridonijeli i bili podrška. Hvala na iskazanom povjerenju. Ipak, svjesni smo da je još puno posla pred nama – stoga vas sve pozivam i nadalje na suradnju i zajedništvo«, kazala je Vojnić.
Kako je dodala, HNV je također uspio osnažiti zajedništvo među Hrvatima u Srbiji, prepoznaje se kao vjerodostojni partner institucijama u Hrvatskoj, bio je posvećen razvojnim programima, osnažio je suradnju s crkvom, županijama, gradovima i općinama RH, zajedno s drugima branio je dostojanstvo identiteta i jezika.
»Nastavimo započeto. I na popisu stanovništva koji nas čeka, i u humanitarnoj akciji za pripadnike naše zajednice u potrebi koju ovih dana provodimo, i u razgovorima s predstavnicima vlasti«, poručila je Vojnić.
Zajednički poblemi manjina
Zamjenica predsjednika Srpskog narodnog vijeća i zastupnica Hrvatskog sabora Dragana Jeckov je rekla kako hrvatska i srpska manjina u dvije zemlje dijele mnoge zajedničke probleme.
»Svi oni koji misle da će opterećujući odnose prema manjinama učiniti nekome uslugu, grdno se varaju. Kada se napada hrvatska zajednica u Srbiji, mi, Srbi u Hrvatskoj, to itekako osjećamo. Sigurna sam da je i obrnuta situacija. Zbog toga poručujem svim onima koji nisu spremni pružiti ruku i unaprijediti odnose, neka se zaustave u svojim namjerama, a nas puste da živimo normalno«, kazala je Jeckov.
Izaslanik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Milan Bošnjak pohvalio je postignuća hrvatske zajednice te iskazao radost zbog dobre suradnje Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj. S druge strane, ukazao je i na pojedine odluke ovdašnjih vlasti koje, kako je ocijenio, ne pridonose položaju Hrvata u Srbiji.
»Naime, uz ove pozitivne stvari, ove se godine dogodilo da je u Srbiji došlo do odluka kojima svi svjedočimo, a koje se snažno odražavaju na život hrvatske zajednice i zasigurno ne pridonose bilateralnim odnosima između dvije države. U Gradu Subotici jedan od hrvatskih dijalekata proglašen je službenim jezikom, a istodobno hrvatski je jezik (u udžbenicima) proglašen nepostojećim. Molim sve koji mogu pomoći da se ovakve pogrešne odluke izmijene, da ulože svoj maksimum kako bismo svi zajedno mogli graditi bolju budućnost«, rekao je Bošnjak podsjetivši ujedno i na još uvijek neriješeno pitanje zastupljenosti predstavnika hrvatske zajednice u Skupštini Srbije.
»Veselimo se trenutku kada će u Narodnoj skupštini Srbije netko od Hrvata biti izabran za zastupnika na posebnoj izbornoj listi. To nije ništa teško i veliko, ali je to nešto što će simbolički napraviti još jedan korak koji će poručiti Hrvatima u Srbiji: tu ste, naši ste, živite u ovoj zemlji i doprinosite, želimo da se i na toj razini vaš glas čuje«, zaključio je Bošnjak.
Priznanja HNV-a
Na svečanosti su tradicionalno uručena godišnja priznanja HNV-a. Kada je u pitanju 2021. godina, priznanje Ban Josip Jelačić za društveni rad u hrvatskoj zajednici dobio je Fond za humanitarno pravo iz Beograda. Kako stoji u obrazloženju, Fond se već u počecima svojega djelovanja zanimao za stradanje Hrvata u Srijemu te se njihovo dokumentiranje zločina i masovnog protjerivanja ove zajednice smatra prvim relevantnim izvješćima ovakvog karaktera. U suradnji sa Zajednicom protjeranih Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke 2019. objavljuju publikaciju Dosije: zločini nad Hrvatima u Vojvodini, prvu dokumentiranu studiju o ovom dijelu povijesti Hrvata u Vojvodini, a 2021. na internetskoj stranici i istoimeni digitalni narativ.
»Svojom hrabrošću i čestim obraćanjima pridonijeli su ograničavanju prešućivanja počinjenih zločina nad Hrvatima«, zaključuje se u obrazloženju. Priznanje je primila izvršna direktorica Fonda Ivana Žanić.
Priznanje Pajo Kujundžić za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku dobila je obitelj Huska iz Subotice. Sedmero djece obitelji Huska pohađali su ili pohađaju obrazovanje na hrvatskom jeziku od vrtićke do srednjoškolske dobi, a najstariji sin trenutno studira u Hrvatskoj. Djeca obitelji Huska bilježe značajne uspjehe u natjecanjima, a napose su istaknuti recitatori na hrvatskom jeziku. Aktivna su u različitim izvannastavnim aktivnostima, dramskim i glazbenim sastavima, Subotičkom oratoriju te volontiraju u hrvatskoj redakciji Radio Marije. Majka Vesna je vjeroučiteljica i voditeljica nekoliko emisija na spomenutom radiju, a osim toga piše pjesme i prozu na hrvatskom jeziku te sudjeluje kao autorica u hrvatskom tisku, a sa suprugom Ladislavom u katoličkom tisku. Oboje su aktivni članovi vjerskih i hrvatskih udruga.
Priznanje Dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi pripalo je akademiku i profesoru emeritusu, dr. sc. Ivanu Gutmanu. Gutman je istaknuti član Srpske akademije znanosti i umjetnosti, a osim toga član je nekoliko svjetskih akademija. Objavio je 1.370 znanstvenih i 300 stručnih radova, najcitiraniji je srpski autor u svijetu ali i jedan od najcitiranijih svjetskih autora uopće. Dobitnik je većeg broja nagrada i priznanja. Također, redoviti je suradnik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, u čijim je predstavljanjima aktivno sudjelovao, te sudionik kulturnog djelovanja HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora, a u svim prilikama ponosno ističe svoju pripadnost hrvatskoj zajednici, navodi se u obrazloženju nagrade.
Uručena su i priznanja za prošlu, 2020. godinu, kada je javna svečanost izostala zbog epidemijskih mjera. Podsjetimo, priznanje Ban Josip Jelačić za 2020. godinu dobio je Aleksandar Skenderović, priznanje Pajo Kujundžić dobili su sestre Družbe Kćeri Milosrđa TSR-a sv. Franje i subotički vrtić Marija Petković – Sunčica, a priznanje Dr. Josip Andrić dobio je HKC Bunjevačko kolo iz Subotice.
U programu proslave nastupili su sopranistica Aleksandra Ušumović, ženska pjevačka skupina Prelje HKC-a Bunjevačko kolo, djeca iz vrtića Marija Petković – Sunčica, recitator Pavao Huska i klapa HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina.
Proslavi praznika zajednice, među ostalim, nazočili su i predstavnici hrvatske diplomacije, AP Vojvodine, DSHV-a, Mađarskog nacionalnog vijeća, Grada Subotice i Grada Vinkovaca.
Runjanin – poveznica dvaju naroda
Prošlotjedna proslava praznika hrvatske zajednice protekla je i u znaku 200. obljetnice rođenja skladatelja hrvatske himne Josifa Runjanina (1821. – 1878.). Naime, u povodu obljetnice, obnovljen je njegov nadgrobni spomenik na Uspenskom groblju u Novom Sadu, a istoga dana ranije tim su povodom položeni vijenci, uz prigodni program. Obnovu navedenog spomenika realizirao je i financirao Grad Novi Sad, u sklopu suradnje s hrvatskom manjinom i projekta obnove obilježja znamenitim osobama značajnim za tu zajednicu.
Budući da je bio srpske nacionalnosti, a da je skladao hrvatsku himnu, Runjanin i njegovo djelo, kako je i ovom prigodom istaknuto, povezuju dva naroda – srpski i hrvatski.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić istaknula je kako je ovaj događaj na jednom mjestu okupio predstavnike vlasti u Srbiji i Hrvatskoj, kao i predstavnike srpske i hrvatske manjine u tim državama.
»Josif Runjanin kao velikan može nas naučiti nekoliko stvari. Prije svega, budući da je bio srpskog podrijetla i da je skladao hrvatsku himnu, on je primjer kako mi kao nacionalne manjine možemo dati najbolje što imamo državi u kojoj živimo. Drugo jeste da poštujemo i čuvamo svoj identitet, a treće da, poput danas, možemo na jednom mjestu stajati zajedno, kao most i poveznica, te da i nadalje gradimo ovako pozitivne priče za budućnost i jedne i druge države, odnosno jednog i drugog naroda«, rekla je Vojnić.
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac je ocijenio kako je ovo važan dan za Srbe iz Hrvatske i Hrvate u Srbiji.
»Sjećamo se čovjeka koji je stvorio historijsku poveznicu između Hrvata i Srba, između Hrvatske i Srbije. Prije 130 godina on je dobio čast da njegova kompozicija postane priznata i prihvaćena kao hrvatska himna, a njegov kreativni i stvaralački čin danas je poveznica dvaju naroda«, rekao je Pupovac.
Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević podsjetio je kako je nadgrobni spomenik Runjaninu obnovljen nakon gotovo jednog stoljeća.
»Runjanin je bio zaboravljen gotovo jedan vijek, otrgnut iz sjećanja, a danas je možda malo i nezgrapan u kontekstu aktualnih srpsko-hrvatskih odnosa. Ovaj događaj je možda i znak da jedni druge bolje čujemo, bolje razumijemo, da prije svega pričamo o budućnosti, a da nađemo i dobre primjere suradnje iz prošlosti. Josif Runjanin je tu svakako jedan od najboljih primjera«, rekao je Vučević te dodao da će projekt obnove obilježja značajnih za nacionalni i kulturni identitet Hrvata u Novom Sadu biti nastavljen.
U sklopu programa nastupio je pjevački zbor HKPD-a Jelačić, a o životu i djelu Runjanina govorio je predsjednik te udruge Mirko Turšić.
D. B. P.
