U Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, u srijedu, 15. prosinca, priređen je tradicionalni prijem za predstavnike hrvatskih institucija i udruga u Srbiji povodom božićnih i novogodišnjih blagdana. Domaćini su ove godine bili veleposlanik Hidajet Biščević i njegova supruga Mirjana Biščević.
Govoreći o odnosima Hrvatske i Srbije u protekloj godini, veleposlanik Biščević je ocijenio kako taj odnos nije bio dobar i da nije bilo pozitivnih iskoraka u bilateralnim odnosima. 
»Uvijek kada se postigne korak naprijed dođu dva koraka natrag. Oscilacije u tim odnosima i dalje traju. Moj generalni dojam je da ne vidim da silni i snažni napori Hrvatske da se podupre europski put Srbije nailaze na odgovarajući odjek u političkim elitama i vlasti ovdje. Zadržavaju se stari narativi, ne prepoznaju se napretci, primjerice poboljšanje položaja srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, pa da se na taj način krene u neki reciprocitet«, kazao je Biščević.
Glede položaja hrvatske zajednice, ocijenio je kako tu imamo simbolične znakove napretka – poput obnove kuće bana Jelačića, početka rada Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu, izgradnje Hrvatske kuće u Subotici. S druge strane, kako je dodao, bilježimo održavanje negativnog narativa u društvu spram nacionalnih manjina općenito, pa onda i spram hrvatske manjine, a ti slučajevi su vidljivi u javnom životu i medijima. 
»Ta vrsta narativa se održava i on je užasno štetan za položaj naše manjine. Da ne spominjem dalje priču oko tzv. bunjevačkog jezika, priču s udžbenicima… To su sve detalji koji nas stalno vuku nazad.«
Predstavnicima hrvatskih institucija i uduga preporučio je proaktivan pristup spram inicijativa koje se u društvu pripremaju, te koordiniranje i zajedničko djelovanje s Veleposlanstvom. 
»Ne trošimo energiju na fragmentiranje i rascjepkanost. I možda najvažnije u političkom pogledu: otvorite dijalog s vlastima, na svim nivoima. Zamijetio sam da toga nedostaje. I onda dolazi do napetosti, problema. Ja ne ulazim u ocjenu karaktera te vlasti, niti je to moje. Ali bez dijaloga s vlastima sva ova pitanja koja sam spomenuo i još pedeset drugih koje nisam spomenuo, ostat će neriješeni. Kada smo otvorili dijalog u Novom Sadu, koliko se pomaka tamo dogodilo. Novi Sad je primjer dobrog odnosa prema Hrvatima, u odnosu na druge gradove i mjesta«, kazao je on.
Iduća godina donijet će dva velika izazova za hrvatsku zajednicu: popis stanovništva i parlamentarne izbore. 
»Mi smo kao Veleposlanstvo u nekoliko navrata predlagali i pozivali da se otvori dijalog, da se napravi strategija za popis stvanovništva. Ne mogu vam reći koliko je to važno, učiniti sve da poslije tog popisa ne bude 57.900 nego 47.900. To je važno ne samo za broj članova zajednice u Srbiji i njezin položaj, nego i šire, za položaj Hrvata u regiji. Spojite takav negativni scenarij sa svime što se događa s Hrvatima u BiH, u toj široj slici, demografska matematika postaje užasno bitna i politički krajnje osjetljiva. I posljednje, to su izbori, koji su za tri mjeseca. U najgorem scenariju postoji realna opasnost da izgubimo potencijal političke participacije u političkom životu Srbije ukoliko se ne pripremimo za izbore na odgovarajući način. Spoj tih dvaju fenomena, popisa i izbora, u potencijalno lošem scenariju, sumnjam da bi bilo kome od vas, od institucija i udruga koje vodite, olakšao život. Zato molim vas idemo se skupit zajedno, idemo djelovati zajedno i napraviti sve da izbjegnemo potencijalno loše scenarije«, poručio je veleposlanik.
Što se tiče rada hrvatskih institucija i udruga u 2021. godini, one su, kako je ocijenio, zadržale visok i ponekad vrlo visok nivo aktivnosti te im zahvalio na tome. 
D. B. P.