Tema

Nakon što je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović 5. listopada raspisala parlamentarne izbore za osmi saziv Sabora od samostalnosti Hrvatske, koji će biti održani 8. studenoga, po objavi datuma počeo je teći rok od 14 dana za podnošenje kandidatura za parlamentarne izbore. Najkasnije do ponoći 19. listopada u Državno izborno povjerenstvo moraju prispjeti prijedlozi lista kandidata za saborske zastupnike, a potom DIP ima rok od 48 sati prihvatiti i objaviti pravovaljane liste za svaku izbornu jedinicu, te zbirne liste pravovaljanih kandidatura. Danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, počinje službena izborna promidžba, koja će trajati do ponoći 6. studenog.

Komentirajući za hrvatski Index odluku predsjednice Grabar-Kitarović, te procjenu utjecaja odabira upravo ovog datuma na izborni uspjeh najvećih hrvatskih političkih stranaka, analitičar  Anđelko Milardović je istaknuo kako je dobro da se izbori održavaju što ranije.

»Predsjednica je po svojoj slobodnoj volji odabrala datum i to datum koji paše i oporbi i vladajućima. Možda više paše oporbi, a manje vladajućima, zbog toga što bi još nešto vremena odgovaralo ovima na vlasti, kako bi mogli predstaviti postignuća iz proteklog razdoblja. Ali uzimajući sve u obzir, osobito stanje u društvu i krizu, mislim da je dobro da do izbora dođe što prije, pa da se napetost unutar društva i među društvenim grupama razriješi, da se artikulira u obliku izbora, pa da oni s najboljim programima i koji ostave najbolji dojam, preuzmu odgovornost za društvo i državu«, rekao je Milardović.

 

IZBORNE JEDINICE

 

U deset izbornih jedinica bira se po 14 saborskih zastupnika, dijaspora, tj. birači bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj XI. jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj XII. izbornoj jedinici. Saborski zastupnici biraju se neposredno, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine. U 11 izbornih jedinica saborski zastupnici se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskim glasovima. Na izborni dan birači će moći glasovati samo za jednu kandidacijsku listu, s tim da će na njoj po prvi put moći zaokružiti i kandidata kojem daju prednost pred ostalima, odnosno kojega preferiraju (preferirani glas). U XII. manjinskoj izbornoj jedinici izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

 

Pravo biranja na parlamentarnim izborima imaju svi punoljetni hrvatski državljani. Izbori se provode na biračkim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu, u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Odredit će se i posebna biračka mjesta za birače s prebivalištem u Hrvatskoj, koji se na izborni dan zateknu na službi u oružanim snagama, u mirovnim operacijama i misijama, kao i za članove posade pomorskih i riječnih brodova, te za birače smještene u ustanovama socijalne skrbi i birače lišene slobode. 

Liste za izbor saborskih zastupnika mogu predložiti jedna politička stranka, koalicija stranaka i birači, dok kandidate za saborske zastupnike nacionalnih manjina predlažu političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina. Ustavnost i zakonitost parlamentarnih izbora nadzire Ustavni sud.

 

Zvonko Sarić

 

Opširnije u tiskanom izdanju