4. prosinca 1897. – Mitrovački Hrvatski branik piše u članku pod naslovom Hrvatski i srbski advokati u Sriemu da »njekoliko sriemskih hrvata sa odvjetničkim izpitima već godine i godine na stallum (dozvolu za vođenje odvjetničke prakse – primj. V. N.) čekaju, a ne može im se spočitnuti niti kakva prljavština, niti kakva ’politička nekorektnost’, nego su jednostavno na mjerodavnom mjestu ocrnjeni, jer – nisu Srbi«. S druge strane, srpski odvjetnički vježbenici »nisu njekoliko mjeseci čekali na stallum agendi i dobili su ga«. Člankopisac se pita: »No kada čovjek vidi, kako se postupa s hrvatskim odvjetničkim kandidatima, onda se nehotice pitamo, da li je Sriem samo za srbske odvjetnike, a za Hrvate nema mjesta?«. Napominje »da je sriemska županija na polu katolička, na polu (i manje) grčko-iztočna, pa ipak ima Srba odvjetnika oko 45, a naših jedva 10«.
5. prosinca 1923. – Slobodni dom piše da je u Golubincima održan 18. studenoga sastanak organizacije Hrvatske republikanske seljačke stranke, na kojem je bilo prisutno preko 150 članova. Izabran je novi upravni odbor, u koji su ušli: predsjednik Aleksa Štimac, potpredsjednik Pavle Crljan, tajnik Mato Pusić, blagajnik Đuro Višnjovski i odbornici Miša Crnković, Đuro Jurković, Pavao Pavlović, Pavao Čep, Miša Vranković, Aleksa Dokoza, Andrija Crljan i Miša Doljanin. Na sastanku je sabrano 1.200 kruna za izborni fond.
6. prosinca 2002. – Subotičke novine pišu da je pod pokroviteljstvom subotičke lokalne samouprave i Pokrajinskog tajništva za kulturu i obrazovanje 28. i 29. studenoga Hrvatska čitaonica priredila u Gradskoj kući prve Dane Balinta Vujkova. Sudionici su usvojili sljedeće zaključke: priredba Dani Balinta Vujkova bi trebala poput Dana Kosztolányi Dezsőa ući u stalni gradski proračun, radi priprema za sljedeću (2003.) godinu trebao bi biti obrazovan Organizacijski odbor kojeg bi činili predstavnici Skupštine općine i Hrvatske čitaonice. Na koncu, zaključeno je da su Dani Balinta Vujkova priredba pokrajinskog značenja i da bi stoga trebalo u organizacijski odbor uključiti i Pokrajinsko tajništvo za kulturu i obrazovanje.
7. prosinca 1927. – Zagrebački Dom piše da će knjižnica ogranka Seljačke sloge u Starčevu (Pančevo) dobiti knjige potporom Oblasnog odbora zagrebačke oblasti Seljačke sloge.
8. prosinca 1940. – Hrvatski dnevnik piše da su Hrvati cijelog Srijema i Zemuna »održali u najtežim danima poslije 1918. uske veze s glavnim gradom Hrvatske Zagrebom, pa su mnogobrojna hrvatska pjevačka i prosvjetna društva posjetila Zemun i Beograd, gdje živi oko 65.000 Hrvata i prije 26. kolovoza (sporazum Cvetković-Maček 1939. – primj. V. N.)«.
9. prosinca 1926. – Neven piše da je 8. prosinca na Bezgrješno začeće u pobočnim prostorijama hotela National u Subotici osnovan Hrvatski prosvjetni dom.
10. prosinca 1930. – Hrvatska straža piše da je u Subotici 9. prosinca na svečan način blagoslovljen prvi Hrvatski prosvjetni dom u Bačkoj. Svečanost je započela svečanom službom Božjom u crkvi sv. Terezije. HPD Neven pjevalo je dijelove mise na hrvatskom jeziku. Nakon mise, blagoslovljene su prostorije Hrvatskog prosvjetnog doma. Misu i govor održao je Blaško Rajić. Iza njega govorio je prvi predsjednik društva Ivan Malagurski. Poslije blagoslova, priređen je zajednički ručak. Otvaranju doma prisustvovali su, između ostalih, u ime vojnih vlasti potpukovnik Petar Čanić, predsjednik srpskog pjevačkog društva Graničar Dragomir Dimitrijević i tajnik Boža Ristić, u ime državne gimnazije profesor Milivoje Knežević i drugi.
