Aktualno

Biskup Német: »Pitanje zdravlja za mene je pitanje ljubavi«

Zrenjaninski biskup mons. Ladislav Német SVD, u »Uredbi o covidu-19«, objavljenoj u biskupijskim okružnicama za listopad, odlučio je da svećenicima, đakonima, pastoralnim djelatnicima i službenicima u Zrenjaninskoj biskupiji i njezinim ustanovama odredi rok do 15. listopada da dostave certifikate o bar jednom cijepljenju ili dokaz o oporavku od covida, a rok za dostavljanje drugog certifikata bio je do 15. studenog. Kako se navodi u Okružnici, onima koji nisu poštivali uredbu od 1. studenog je zabranjen rad s ljudima i služenje sakramenata, a takve osobe bile su dužne napustiti zgrade biskupije i radna mjesta do 15. studenog, te im je ukinuta ekonomska pomoć. Iznimka od uredbe su osobe koje se iz medicinskih razloga ne mogu cijepiti, o čemu je biskup zahtijevao potvrdu od liječnika kojeg odobri biskupija. »Ako  necijepljene osobe dragovoljno ne napuste objekte biskupije, tražit ću njihovo zakonsko udaljavanje«, navodi se u Uredbi koju je potpisao biskup Német.
Nakon objelodanjivanja (prijevoda s mađarskog na srpski i hrvatski jezik te objave u katoličkim i svjetovnim medijima) vjerojatno najkomentiranije odluke jednog katoličkog biskupa u Srbiji, koncem listopada, zrenjaninski biskup sazvao je konferenciju za medije 19. studenog u zrenjaninskoj katedrali sv. Ivana Nepomuka. Na njoj je još jedanput obrazložio ovu odluku.

»Napraviti korak više«

Biskup Német kazao je da je odgovoran za Katoličku crkvu na terenu Banata, te da je od početka pandemije pratio sve one propise koje je donijela država i zdravstvene ustanove. 
»Nešto smo promijenili u bogoslužju, nešto i u crkvi, dolazi manje ljudi, nema posvećene vode, a učinili smo i druge stvari. Vidjeli smo da se stari ljudi boje bolesti, te sam zbog toga mislio da trebam napraviti i korak više«, dodao je Német.
Objasnio je kako se vjernici tijekom bogoslužja nalaze fizički blizu, te da je centralni događaj bogoslužja primanje svete pričesti, koja se događa na fizički način. 
»Protekle godine smo donijeli odluku da nema više pričešćivanja na jezik, nego samo na dlan, kako bismo izbjegli mogućnost fizičkoga dodira, i to se poštiva. Donijeli smo odluku da svećenici moraju dezinficirati ruke prije pričesti i kada dolaze u crkvu. Sve to nije pomoglo da se broj bolesnika ne poveća i zato sam došao do odluke koja je u pitanju. Razgovarao sam o njoj s nekoliko svećenika i svi oni koji pravno pripadaju Zrenjaninskoj biskupiji su primili dvije ili tri doze cjepiva. Pokušavamo dati najbolje od sebe. Reakcije svećenika najprije su bile mrmljanje i negodovanje. Internet je pun raznih ideja o tome kako je cijepljenje loše i da se radi samo o zarađivanju novca. Ne znam je li to tako ili nije, ali je nakon godinu i pol jasno da oni koji su cijepljeni nisu izloženi tako jakim posljedicama zaraze kao oni koji nisu cijepljeni«, kazao je biskup. 
Dodavši da su svi biskupijski svećenici i djelatnici biskupije to učinili, naveo je da se dvojica svećenika koji ne pripadaju Zrenjaninskoj biskupiji »ali su radili kod nas« nisu htjeli cijepiti, te kako su se oni vratili »u svoj zavičajni kraj«. Hrvatska riječ saznaje da je riječ o p. Jánosu Sóti, ocu isusovcu, članu Mađarske isusovačke provincije i župniku u Novom Kneževcu, Banatskom Aranđelovu, Rabeu i Majdanu, te vlč. Arnoldu Lukácsu, svećeniku Subotičke biskupije koji je od ovog ljeta imao trogodišnji pastoralni mandat u Zrenjaninu i svećeniku misniku u Padeju, Ostojićevu i Jazovu. 

»Ako mogu, zašto to ne bih to učinio?«

Upitan o tome može li on ovu odluku donijeti samostalno, biskup je pojasnio da svaku biskupiju vodi biskup koji je odgovoran za cijeli život biskupijske zajednice. 
»Pitanje zdravlja za mene je pitanje ljubavi prema bližnjima. Ako mogu tako malom stvari, kao što je cjepivo, pomoći da svi živimo mirnije, zašto to ne bih učinio? Ne želim ocjenjivati (kako postupaju drugi biskupi), kao što mislim da mene ne ocjenjuju drugi biskupi koji takvu odluku nisu donijeli. Mislim da je to stvar koju svatko u svojoj savjesti mora odlučiti«, pojasnio je. 
Podsjećamo da su, nakon početka pandemije u Srbiji i uvođenja izvanrednog stanja (ožujak 2020.), svi katolički biskupi, skupa, putem pastirskih pisama priopćavali odluke koje su se ticale promjena i ograničenja glede pandemije, da bi ta praksa ove godine bila promijenjena.
»Nisam jedini koji je takvu odluku donio. Bio sam u Rimu početkom listopada i na ulazu u Vatikan tražili su od mene covid propusnicu. Objasnili su mi da od 1. listopada nitko ne smije raditi u Vatikanu ako nema potvrdu o ozdravljenju, da je cijepljen ili da ima važeći PCR test. Ima biskupija u Njemačkoj koje počinju uvoditi ova ograničenja, kao i u SAD-u. Za mene je to pitanje dokle ide sloboda jednog čovjeka protiv zajedničkog dobra jednog društva. Ono što je idući stupanj odgovornosti – pogledajmo naše bolnice. Naši liječnici ne mogu ni spavati«, ponovio je Német. 
Na pitanje novinara je li on jedini biskup u Srbiji koji je donio ovakvu odluku biskup je potvrdio da jest. »Netko mora krenuti«, kazao je. 
Ali za sada ovakve mjere ne planiraju uvesti u Subotičkoj biskupiji, što je i potvrđeno RTV-u.  

Osporavanja i komentari

»U Srbiji nisam dobio toliko komentara na društvenim mrežama, ali u Hrvatskoj i BiH, u dijaspori, Kanadi, katolički svijet umije biti vrlo bezobrazan. Ja im samo želim da se ne razbole od covida«, kazao je Német. 
U rijetko viđenim reakcijama na odluku jednog biskupa iz Srbije, nakon njezine objave na hrvatskim katoličkim portalima (28. listopada), prednjačio je Mario Knezović, hercegovački franjevac, vrlo aktivan u pastoralu putem interneta. »Ne dajte da vas podijele na ove i one«, obratio se on na svojoj Facebook stranici onima na koje se odnosi uredba zrenjaninskoga biskupa. »Vi, cijepljeni svećenici, ako mislite na druge, dignite glas u obranu braće svećenika koji nisu cijepljeni. Po čemu je cjepivo mjerodavno može li netko vršiti svećeničku službu? Cjepivo je mjerodavno mogu li ljudi primiti Isusa u pričesti i ostale sakramente«, konstatirao je on. Neobičnost diskusije po ovom pitanju je i što je ona vođena i putem društvenih mreža, a inicirali su je neki svećenici i vjernici, osporavajući ovu odluku, a u koju se uključio i sam Német. 
Budući da su tijekom studenog u nekoliko europskih zemalja uvedena stroga pravila kretanja i boravka u zatvorenom radi smanjenja širenja coronavirusa, ista nisu mimoišla i crkve. Tako je u Slovenij od 12. studenog Slovenska biskupska konferencija objavila da je ulaz u sve crkve starijima od 12 godina moguć jedino ukoliko na ulazu prikažu zelenu propusnicu (dokaz o preboljelosti, cijepljenju ili testiranju na covid-19). Istoga dana Hrvatska se biskupska konferencija oglasila priopćenjem naslovljenim »Je li cjepivo protiv covida-19 moralno prihvatljivo?!«. »Kad je Kongregacija za nauk vjere, 21. prosinca 2020., objavila bilješku o korištenju nekih cjepiva protiv covid-19, naznačila je da je ‘moralno prihvatljivo’ primiti cjepiva protiv covid-19. Uz to potakla je ‘na proizvodnju, odobravanje, distribuciju i ponudu etički prihvatljivih cjepiva koja ne stvaraju konflikt u savjesti, kod zdravstvenih djelatnika i kod onih koji će se cijepiti’. Cijepljenje, dakle, ostaje sredstvom prevencije i suzbijanja transmisije zaraznog agensa, ali po naputku Kongregacije, ono mora biti dobrovoljno«, kaže se u priopćenju HBK-a.
Marko Tucakov

Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.