U dalekoj povijesti Olimpijske igre, na osnovu nađenih podataka, počele su se održavati 776. godine prije nove ere i održane su 226 puta sve do 292. godine. Duh olimpizma se ponovno pojavljuje kroz stoljeća, i to već od XVI., prvo u Engleskoj, zatim Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj da bi konačno krajem XIX. stoljeća pojavom Pierrea de Coubertena bila ostvarena ideja održavanja modernih olimpijskih igara.
Palićke igre
No, ideje su se javile i na drugim mjestima i državama. Tako se predolimpijski duh pojavio i na našim prostorima – na Paliću za koji je vezano ime Lajosa Vermesa. Palić je bio od druge polovice XIX. stoljeća turističko, banjsko, kultno prebivalište elitnog društvenog sloja. Lajos Vermes je ovdje organizirao prvo sportsko natjecanje 26. kolovoza 1880. godine i ova natjecanja su se održavala sve do 1914. godine, do početka I. svjetskog rata. Ova natjecanja su nazvana Palićkim igrama i smatraju se u sportskoj literaturi pretečom modernih olimpijskih igara.
S ovih natjecanja izrastao je prvi naš sugrađanin, nositelj zlatnog odličja s proslave 10 godina od održavanja modernih olimpijskih igara 1906. godine, na kojima je Đuro Stantić postao prvak u hodanju na 3.000 m kao član reprezentacije Mađarske.
Nažalost, budući da nije sudjelovao na Olimpijskim igrama, njegovo ime se ne nalazi na olimpijskoj spomen česmi na početku Aleje maršala Tita u Subotici kao nositelja zlatnog odličja. Tek će 2019. godine dobiti zasluženo priznanje podizanjem njegovog spomenika na privatnu inicijativu nasljednika obitelji Đure Stantića.
Subotičani – osvajači olimpijskih medalja
Suboticu i domovinu na Olimpijskim igrama predstavljali su mnogi sportaši u najljepšem svjetlu i pokazali da naš grad ima veliku sportsku povijest. Ne smijemo zaboraviti njihova imena i dostignuća, jer ih ima svega pedesetak.
U popisu su navedeni olimpikoni koji su rođeni u Subotici ili su kao sudionici bili članovi ekipa iz Subotice ili bili sudionici drugih država.
Zlatne medalje za naš grad su osvojili: Dušan Maravić u nogometu 1960., Gyula Mester u odbojci 2000., Momir Petković u hrvanju 1984., Davor Štefanek u hrvanju 2016., te Đuro Stantić u hodanju koji je 1906. nastupio za Mađarsku.
Srebrne medalje su osvojili: Nikola Kalinić u košarci 2016., Luka Lipušinović u nogometu 1956., Refik Memišević u hrvanju 1984., Tihomir Bata Ognjanov u nogometu 1952., Bojana Radulović u rukometu 2004., za Mađarsku, Josip Takač u nogometu 1948. i Eleonora Wild u košarci 1988. godine.
Brončane medalje su osvojili: László Lihtneker u mačevanju 1924., za Mađarsku, Gyula Mester u odbojci 1996., te László Szabados u plivanju 1932., za Mađarsku.
Subotičani na Olimpijskim igrama
Ovo je popis naših sugrađana koji su u sudjelovali na Olimpijskim igrama:
1906. Atena – Đuro Stantić (proslava 10 godina od održavanja modernih olimpijskih igara)
1924. Pariz – Andrija Kujundžić Čiča u nogometu
1928. Amsterdam – Zsolt Erdélyi u biciklizmu, Franjo Frölich u mačevanju, István Szánto u biciklizmu, Géza Siflis u nogometu
1936. Berlin – Antun Fišer u hrvanju, Eugen Jakobčić u mačevanju, Kalman Kiš u hrvanju, Tibor Mamužić u veslanju za Mađarsku, Jovan Mikić u atletici
1948. London – Josip Kujundžić Kejo u gimnastici
1952. Helsinki – Béla Czuzdi u hrvanju, Marica Ivandekić u gimnastici, Josip Kujundžić Kejo, kao sudac u gimnastici, Ede Magyar u gimnastici, Béla Torma u hrvanju
1960. Rim – Stipan Dora u hrvanju, Milenko Lekić u gimnastici
1968. Mexico – Karlo Čović u hrvanju, Sreten Damjanović u hrvanju, Slavko Kurbanović u plivanju, Marinko Boško u hrvanju
1972. München – Karlo Čović u hrvanju, Sreten Damjanović u hrvanju, Zorana Ivanović u gimnastici, Marinko Boško u hrvanju, László Ubori u atletici
1976. Montreal – Momir Petković u hrvanju, Dragan Vujković u boksu
1980. Moskva – Károly Kaszap u hrvanju, Geza Tumbas u boksu
1988. Seul – Zoran Kalinić u stolnom tenisu, Eszter Polyák u streljaštvu
1992. Barcelona – Zoran Kalinić u stolnom tenisu, Ilie Lupulescu u stolnom tenisu
1996. Atlanta – Ilie Lupulescu u stolnom tenisu
2000. Sydney – Elvira Pančić u atletici, Miloš Šakić u atletici
2004. Atena – Gyula Mester u odbojci, Davor Šefanek u hrvanju
2008. Peking – Davor Štefanek u hrvanju
2012. London – Nenad Beđik u veslanju
2016. Rio de Janeiro – Nenad Beđik u veslanju
2021. Tokio – Andrej Barna u plivanju i Martin Mačković u veslanju
Osim ovih sportaša, ne treba zaboraviti ni njihove trenere Nikolu Matkovića, Sretena Damjanovića, Teodora Rakića te fotoreportera Tomu Marjanovića i novinare koji su izvještavali s dosadašnjih Olimpijskih igara. Posebice treba napomenuti da imamo dvojicu izuzetnih sportaša koji su tri puta sudjelovali na Olimpijskim igrama: Gyula Mester i Davor Štefanek. Dva puta na Olimpijskim igrama sudjelovali su Karlo Čović, Sreten Damjanović, Zoran Kalinić, Josip Kujundžić Kejo, Marinko Boško, Refik Memišević, Momir Petković, Ilie Lupulescu i Nenad Beđik.
Svi ovi sportaši, naši sugrađani, ostavili su neizbrisiv trag u povijesti subotičkog sporta i po slobodnom uvjerenju itekako zavrjeđuju da im se imena ne smiju zaboraviti i da se tiska knjiga o njima. Zavrijedili su svojim trudom, zalaganjem, prolivenim znojem da se zapišu njihove biografije, fotografije, kao i rezultati koje su postigli predstavljajući naš Grad. Oni su ukupno 60 puta sudjelovali na Olimpijskim igrama, najviše puta su sudjelovali hrvači.
Olimpijski plamen je kroz Suboticu pronijet tri puta: 1936. za Olimpijadu u Berlinu, i to 27. i 28. srpnja uz veliku organizaciju Olimpijskog odbora na čijem čelu je bio ing. Kosta Petović. Oko 60 Subotičana su nosili baklju od Vrbasa do granice, gdje su olimpijski plamen predali sportašima Mađarske. I za Olimpijadu u Münchenu 1972. olimpijski plamen je pronijet kroz Suboticu, kao i 1984. za Zimsku Olimpijadu u Sarajevu.
Nadležni koji vode brigu o našim sportašima, osiguravajući im mogućnost velikih dostignuća, trebali bi se sjetiti da u okviru obilježavanja 125 godina od početka modernih olimpijskih igara treba ovim izvanrednim ljudima i sportašima osigurati pisanje njihovih biografija, kako bi iza njih ostao odgovarajući pisani trag budućim naraštajima.
Ljudevit Vujković Lamić
