Priroda i društvo

Priroda kroz prozor

U početku je bilo teško jer je sve bilo novo, odjednom. Puno informacija, sve je strano i ugrožava zdravlje. Puno je toga prošlo od početka do danas. Ne mogu se sjetiti ni kada je sve počelo, ali znam da je trajalo i da se svašta dogodilo. Taman kad mislite da prolazi, dogodi se novi val, nova situacija. Nestrpljivost i netrpeljivost rastu, a podjele među ljudima sve veće. Zbunjenost je očita, pogotovo među necijepljenima. U cijeloj priči zbunjuju me samo neke odluke. Mnoge zemlje oko nas gotovo su izašle iz cijele priče. Kuma iz Španjolske kaže da gotovo ne spominju virus, a dobro znamo kroz što je Španjolska prošla. Ali preko 90 posto ljudi je cijepljeno kod njih, ako mi je to dobro prenijela.
Kao što rekoh, neću govoriti o izborima, redu i iznositi svoje stavove jer je ovo mjesto gdje šećemo prirodom, ali okolnosti su takve da me je cijela situacija i kombinacija svega smjestila u stan na dva tjedna i cijela priroda ostala je s druge strane prozora. I dok čekam da me uhvati kriza odmora, četiri zida, samoća, primam pozive i tako uspostavljam kontakte sa stvarnim svijetom izvan zidina. Imam sjajne prijatelje koji dolaze pod moj prozor i pakiraju svoju pažnju u torbe. Tako je knjiga o Estoniji završila u jednoj torbi. Prvo sam mislila da su mi knjige greškom završile u torbi, a onda se prijatelj nasmijao i rekao mi da uživam, sljedeći put ideš sa mnom u Tallinn.

Tallinn je u Estoniji

Šalu na stranu, ali ja stvarno malo znam o ovoj baltičkoj zemlji. Moje prvo zanimanje za nju počelo je u mojim košarkaškim danima, kada ni Estonija više nije bila dio Sovjetskog Saveza. Te 1993. godine mislim da je Estonija imala svoj najbolji učinak na Europskom prvenstvu plasiravši se u četvrtfinale. No, vratimo se turizmu i njegovim turističkim sadržajima.
Republika Estonija prostire se na oko 45.000 četvornih kilometara u sjeveroistočnoj Europi. Na istoku se graniči s Rusijom, na jugu s Latvijom, a ima izlaz na Baltičko more i Finski zaljev, što ga dijeli od istoimene skandinavske zemlje. Glavni grad Tallinn nalazi se na južnoj obali Finskog zaljeva, u sjeverozapadnoj Estoniji.
Mnogi ljudi kada pišu o Estoniji, pišu o Tallinnu i to je normalno jer je i glavni grad, ali ovdje je njegova središnja uloga jako izražena. Kada je riječ o njemu, obavezan je posjet Katedralnom brdu i starom hanzeatskom srednjovjekovnom gradu pod zaštitom UNESCO-a. Stari grad je podijeljen na gornji i donji grad, u donjem gradu se nalazi trg na kojem se održava poznati božićni sajam, a vjeruje se da je na njemu postavljeno prvo božićno drvce. Govoreći o posebnosti, trg ima i najstariju ljekarnu u Europi. Sljedeći na popisu je obilazak palača Kadriog, posjet gradskom botaničkom vrtu i muzeju na otvorenom Rocca al Mare koji okuplja eksponate tradicionalne arhitekture i obrta iz ruralne Estonije. Obavezno uključite Olafa, Debelu Margaritu, kao i Katarinu kroz čiji čudni prolaz morate proći.

Jezera, gozbe i ostale ljepote

Kada je riječ o turističkoj ponudi, posjetitelji rado biraju Kuressaare – glavni grad najvećeg estonskog otoka Saaremaa. Nalazi se na obali Riškog zaljeva, a datira iz 12. stoljeća. Krase ga brojne plaže, brojni spomenici kulture, a posebna su atrakcija stare vjetrenjače u Angli.
Estonija je zemlja brojnih jezera, a najveće – Peipus – prostire se na oko 3.555 četvornih kilometara na istoku zemlje, te prelazi na ruski teritorij. Jezero se sastoji od tri dijela: Velikog ili Čudskog jezera, Toplog jezera i Pskovskog jezera, s maksimalnom dubinom od oko 15 metara. Ovdje možete uživati u čarobnoj estonskoj flori i fauni, ali i vrhunskom ribolovu.
Cijelu priču morate upotpuniti dobrom kuhinjom. Estonija ima svega autentičnog i vrlo neobičnog. Predlažem da za delicije posjetite peti po veličini grad u Estoniji – Rakvere i jedan od njegovih brojnih restorana koji poslužuju srednjovjekovna jela.
Priča o Estoniji mogla bi potrajati puno dulje, baš kao i dan koji kod njih može biti jako dug. No, priču o njihovim bijelim noćima ostavljamo za neku drugu priliku.
Gorana Koporan

Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.