Zajednica Hrvata Beograda Tin Ujević pokrenula je 2019., u suradnji s Jugoslovenskom kinotekom, Smotru hrvatskog filma u Beogradu, koja za cilj ima da se ovdašnja javnost, posebice hrvatska manjina, bolje upozna s najnovijim dostignućima u hrvatskoj kinematografiji, te da se unaprijedi uzajamna regionalna suradnja na polju umjetnosti i kulture. Ovogodišnje, treće izdanje Smotre održano je od 1. do 4. studenoga, a sadržavalo je bogat program.
»Cilj Smotre hrvatskog filma u Beogradu je promocija istaknutih i nagrađivanih filmova najnovije hrvatske produkcije u domeni kratkog, dokumentarnog i igranog filma, autora i autorica te hrvatske filmske kulture u cjelini. Vjerujemo da će ovako zamišljena smotra omogućiti veću vidljivost hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, te pridonijeti promociji hrvatske kulture na prostoru Srbije i čitave regije. Osnovni kriterij kojim se vodimo pri selekciji jest da filmovi budu kulturalno relevantni, duhoviti i umjetnički vrijedni, te da se uključe i manje vidljivi žanrovi, kao što su kratki igrani, eksperimentalni i animirani film«, kaže koselektorica Smotre, filmologinja dr. sc. Ivana Kronja.
Hommage Andriji Zafranoviću
U središtu prvog programskoga dana bio je hommage nedavno preminulom doajenu filmske montaže Andriji Zafranoviću (1949. – 2021.) uz projekciju filma Večernja zvona (1986) kojega je režirao njegov brat Lordan Zafranović. Andrija je bio jedan od cjenjenijih jugoslavenskih filmskih montažera, a montirao je preko 150 filmova. Surađivao je s nizom poznatih redatelja poput Emira Kusturice i Rajka Grlića, a za filmove Kraljevski voz, Balkanski špijun i Večernja zvona, dobio je u Puli tri Zlatne arene.
O Zafranoviću su govorili filmologinja i koselektorica SHF-a dr. sc. Ivana Kronja, filmski i TV montažer i profesor na Akademiji umjetnosti Aleksandar Popović i filmski kritičar i selektor Festivala europskog filma Palić Nenad Dukić.
Prvoga dana prikazan je i dugometražni dokumentarni film Granice u režiji Bojana Bojića. Autor je poznat po putovanjima, a njegov najnoviji film prikazuje misiju kajakarenja Savom dugo 460 kilometara. Film se bazira na autorovoj introspekciji i promišljanju o rijeci gdje je imao priliku upoznati posve različite ljude. Prve večeri prikazan je i kratki igrni film Kraljina Saše Poštića.
Nagrađivani filmovi
Svečano otvaranje Smotre u utorak obilježila je projekcija povijesnog filma Milana Trenca Ribanje i ribarsko prigovaranje, ovjenčano trima Zlatnim arenama u Puli prošle godine. Radnja prati pjesnika i pustolova Petra Hektorovića (Rade Šerbedžija) koji provodi tri dana u društvu dvojice lokalnih ribara, Paskoja i Nikole. Tijekom putovanja scene stvarnosti izmjenjuju se s pjesnikovim snovima i vizijama te sjećanjima na njegovu mladenačku ljubav. Inače, Smotru je otvorila ministrica za kulturu Veleposlanstva Hrvatske u Beogradu Gordana Vranicki-Kralj.
Drugi i treći dan donijeli su i manju retrospektivu riječkoga dokumentarista Bernardina Modrića, publika je imala prilike pogledati njegove filmove: Az, Branko pridivkom Fučić (o najuglednijem hrvatskom istraživaču glagoljice i freskoslikarstva), Janko Polić Kamov ili vitez crne psovke i Dugosvirajući rock. Također, prikazan je i dokumentarac Od tada ovdje Slavice Šnur, kratki igrani U šumi Sare Grgurić te dva ostvarenja autorice iz Srbije Branke Bešević Gajić – kratki eksperimentalni My Corona i kratki igrani Odluka koji se bavi uzrocima i posljedicama partnerskog nasilja.
Od novijih cjelovečernjih filmova, koji ipak imaju najbolju recepciju kod publike, prikazana je drama Mare Andree Štake s Marijom Škaričić u glavnoj ulozi koja »vješto rastvara slojeve ženskog identiteta u malenom hrvatskom gradu«, dok je smotru zatvorio Plavi cvijet Zrinka Ogreste. Ovaj film je trijumfirao ljetos u Puli, osvojivši Nagradu za najbolji film te Zlatne arene za najboljeg reditelja i najbolju glavnu žensku ulogu Vanji Ćirić. Radnja prati srednjovječnu službenicu Mirjanu, zaposlenu u tvornici konca, i njezinu borbu za komadićem sreće.
»Ovaj film ne jaše na trendovskom valu priča u kojima su žene proganjane, ugnjetavane, mučene i tako dalje. Ovdje moram istaknuti da su to problemi koje ja duboko respektiram i da se svaki normalan zalaže za normalne ljudske odnose i da žene takve stvari ne trpe, ali mi se čini da je, osobito u filmu, to postala moda. Često se kalkulira i misli da se s takvim temama i sadržajima negde može bolje proći. U tom smislu Plavi cvijet je na neki način, konzervativniji, on se bavi sadržajno ženom i ženskim odnosima, onim što, ja mislim, mi kao ljudi jesmo, bavi se vječnim temama«, izjavio je Ogresta ranije za naš tjednik.
Jake filmske veze
Predsjednik ZHB-a Tin Ujević i koselektor Smotre Stipe Ercegović ističe kako im je važno održati kontinuitet manifestacije, budući da ju već drugu godinu održavaju u nepovoljnim korona uvjetima. Na smotri je prikazan i njegov igrano-dokumentarni film Srijem, u vremenu i prostoru iz 2006. godine.
»Epidemiološka situacija utječe i na posjećenost. Do sada smo imali odlične, nagrađivane filmove i zanimljive goste. Recimo, ranijih godina to je bio redatelj Tomislav Žaja, poznati nogometaš Ivan Gudelj i još neki ljudi iz svijeta sporta, glumac i producent Lazar Ristovski... Ove je godine trebao doći i poznati redatelj Lordan Zafranović, ali je odustao zbog zdravstvenih razloga. Na festivalima ali i kinima u Srbiji zapaženo je prisustvo hrvatskog filma. Rade se i brojne srpsko-hrvatske koprodukcije. Neki hrvatski filmovi tu imaju i svoje regionalne premijere, recimo na beogradskom FEST-u. Hrvatski i srpski film i kulturu spaja puno toga, zajednička povijest, jezik. Kad su ranije htjeli titlovati srpski film za publiku u Hrvatskoj, to se pokazalo apsurdnim«, kaže Ercegović.
Dodaje i kako je Smotra prepoznata u filmskom svijetu.
»Potporu nam pružaju Jugoslovenska kinoteka i Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), ali i Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske i Veleposlanstvo Hrvatske u Beogradu. Zahvaljujemo se autorima i producentima filmova. Također, i sama udruga Tin Ujević će nastaviti producirati filmove o znamenitim Hrvatima u Srbiji i njihovim ostvarenjima, kao što smo radili film o Iliji Okrugiću Srijemcu ili o spomenicima hrvatskih kipara u Srbiji. Velika je kulturna ostavština Hrvata u glavnom gradu Srbije, ali i u ostatku države. Kod realizacije ovih projekata računamo i na pomoć filmske autorice Branke Bešević Gajić iz Pančeva koju smo predstavili na ovogodišnjoj smotri. Inače, smotra bi trebala biti održavana krajem lipnja u povodu Dana državnosti Hrvatske, ali smo zbog korone imali pomjeranja«, zaključuje Ercegović.
D. B. P.
