30. listopada 1919. – Neven piše da je Lazar Stipić podnio ostavku na mjesto urednika toga lista. Umjesto njega to mjesto su preuzimali kanonik Ilija Kujundžić i liječnik Bela Ostrogonac. Također javlja da će Stipić uskoro pokrenuti svoj samostalni list.

31. listopada 1918. – Zagrebačke Novine donose tekst rezolucije (odluke) neovisnih Srba i Hrvata iz južne Ugarske (Bačke, Banata i Baranje), koja je donesena na pouzdaničkom sastanku u Subotici 2. listopada. Potpisnici rezolucije (od kojih su poznati samo tajnik Matice srpske Tihomir Ostojić i somborski skladatelj Petar Konjović) »žele, da se između Narodnog Vijeća i srpskih i hrvatskih demokratskih elemenata južne Ugarske, u čije ime govore, postavi veza tako, da su Srbi i Hrvati u Ugarskoj zastupani u Narodnom Vijeću«.

1. studenoga 1873. – Subatički glasnik, glasilo Deákove stranke, ponovno piše loše o subotičkom gradonačelniku Ivanu Mukiću. »Naša varoš sunovrat idje u siromaštvo od to doba od kako je gradonačelnik g. Ivan Mukić, i to sotog što već od naravne gluposti ne razumi ništa«. 

1. studenoga 1919. – Neven piše da je u Suboticu prispio i zauzeo svoje mjesto novoimenovani državni učitelj Aleksandar Mikić. U pitanju je otac čuvenog jugoslavenskog atletičara i zapovjednika Subotičkog partizanskog odreda Jovana Mikića. O Aleksandru Mikiću je srpski publicist Toša Iskruljev pisao u Jugoslovenskom dnevniku od 21. listopada 1931: »On je po plemenskim osjećajima Hrvat, žena mu je Srpkinja, po zanimanju učiteljica. On je kao učitelj prije rata pa sve do oslobođenja ovdje proveo cvijet mladosti života svog. On se nikad nije ogriješio kao Slaven i prema Srbima je bio uvijek korektan. Sa Srbima je stalno bio u društvu i za vrijeme rata je uvijek šuškao u korist oslobođenja. On je odlazio i u katoličku i u srpsku crkvu, i štoviše, on je u srpskoj crkvi čak i pojao. Njega se cijela srpska inteligencija u Opovu i danas s najvećim poštovanjem sjeća«.

2. studenoga 1973. – Subotičke novine pišu da je na sjednici Aktiva saveza komunista KUD-a Bunjevačko kolo odlučeno da se iz Društva isključi Gustika Matković, slikar. »Nepokolebljiv je stav komunista ovog Društva da ni jedan član Matice hrvatske ne može biti član Bunjevačkog kola i Aktiva SK pri ovom društvu«, glasilo je obrazloženje.

3. studenoga 1939. – Subotičke novine pišu da je Petar Pekić, poznati hrvatski književnik iz Subotice, boravio kratko vrijeme u Monoštoru. Prikupljao je podatke za planirano djelo. Pohodio je sva mjesta u zapadnom kutu Bačke, a iz Monoštora je otputovao natrag u Suboticu. Svuda je ljubazno bio primljen.

4. studenoga 1938. – Subotičke novine pišu da je Blaško Rajić odbio ponuđeno mjesto počasnog predsjednika Odbora za proslavu 20. godišnjice oslobođenja i ujedinjenja u Subotici. Također javljaju da se tiska novo povijesno djelo Petra Pekića pod naslovom Povijest Vojvodine, gdje će naročito opširno biti prikazano doba od 1918. do potpisivanja Trianonskog ugovora. 

5. studenoga 1943. – Naše novine pišu da je 31. listopada na dan Krista Kralja obavljeno krštenje novorođenih trojki Paje Vujevića iz Lemeša i Marije Barak iz Sombora. Po želji roditelja kumstva se pri krštenju prihvatilo HKD Miroljub u Somboru. Kumovi su bili predsjednik društva Antun Matarić, potpredsjednik Josip Kolić i pročelnik Stipan Periškić. Jedno dojenče dobilo je ime Stjepan-Antun, drugo Martin-Zvonimir, a treće Andrija-Tomislav. U društvenim prostorijama HKD-a Miroljub roditelji su primili manje poklone, od kojih su najvažnije tri štedne knjižice (po jedna za svakog mališana).