Družba Milosrdnih sestara sv. Križa, u godini obilježavanja 50. obljetnice preminuća negdašnje poglavarice ovih redovnica zajednice, rođene Petrovaradinke s. M. Amadeje Pavlović (1895. – 1971.), organizirala je, i još uvijek organizira, veliki broj molitveno-liturgijskih, ali i komemorativnih, publicističkih i stvaralačkih pothvata i projekata. Njihov je cilj prikazati (ne samo) vjerničkom puku ono što je iz života ove redovnice ostalo sakriveno za javnost, pa i za katoličke vjernike.
Jedan od njih je i objavljivanje dvije publikacije, za dvije različite čitateljske skupine – djecu i odrasle vjernike.
Slikovnica za djecu
Slikovnica Majka Amadeja, čije su autorice s. Krista Mijatović (tekst) i s. M. Margita Gašparovsky, ilustratorica (podrijetlom iz Selenče, iz Bačke), na 40 stranica prikazuje život i djelovanje s. Amadeje, od Petrovaradina, preko Đakova, gdje je djelovala tijekom većeg dijela života, do Rijeke gdje je preminula. Umjesto romansiranosti, česte u katoličkoj dječjoj publicistici, autorice su se odlučile predstaviti život ove redovnice onako kako je to ona sama učinila. To je, očito, bila sretna okolnost – Amadeja Pavlović ostavila je značajnu pisanu ostavštinu. Za zamijetiti je da su se autorice podjednako osvrtale na redovnički život, dužnosti poglavarice, ali i nekoliko epizoda za vijeme djelovanja Amadeje u vremenu II. svjetskog rata, osobito spasavanje Židovke Zdenke Bienenstock od sigurne smrti u nacističkim logorima.
Ekumenski priručnik
Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu prof. dr. Ivica Raguž napisao je drugu publikaciju u jubilarnoj godini, knjigu Ja služim Bogu. Duhovni život majke M. Amadeje Pavlović. Ovaj vrsni pisac nastavlja djelo povjesničara, koji su već ranije obrađivali Amadejine pisane tragove (primjerice Ivan Armanda), uranjajući pogledom teologa u duh predanja izazovima s kojima se ova redovnica suočavala. Oni su, očito, počeli još u Srijemu (djelomice i južnoj Bačkoj) za vrijeme njezina školovanja i rada u civilnom staležu, ali su do posebne složenosti došli tek kada je ušla u uže vodstvo Provincije, 1937., a napose kada je bila poglavarica (1943. – 1955.). Raguž piše, u 13 poglavlja, o Amadejinu životopisu, duhovnoj oporuci, »poljupcu i Kristovoj taktici«, katedri bolesti, molitvi i crvenim koljenima, euharistijskom klanjanju, šutnji, poslušnostima i poglavarima, nedjeljnoj audijenciji i radu, s. Amadeji među svecima, s. Amadeji, Solovjevu, Dostojevskom i teologiji, s. Amadeji i radosti. On čitateljima donosi ne samo uvid u duhovnu dinamiku vjernice i redovnice nego i pruža dragocjene teološke uvide u značajke njezina društvenog angažmana. Već je poznato da je održavala, u teškim poratnim godinama, korespodenciju sa zatočenim zagrebačkim kardinalom Alojzijem Stepincem, ali i episkopom vikarom patrijarha srpskog Varnavom Nastićem. Obojicu dvije najveće kršćanske zajednice na prostorima gdje su živjele sestre sv. Križa štuju kao svece. Obojica su u antikršćanskim vremenima bila progonjena i obojicu povezuje genijalna s. Amadeja, »preteča ekumenizma«, kako veli autor! Ova knjiga je praktički ekumenski priručnik za ovo naše doba, koje volimo smatrati teškim. Početke ekumenizma na ovim prostorima, bez medijske pompe, prije otvorenja II. Vatikanskog koncila (ne bez refleksija na, drukčije, djelovanje Strossmayera), ostvarili su jedna redovnica Hrvatica podrijetlom iz Srijema i jedan srpski pravoslavni episkop. Tako je Amadeja, svojom žrtvom za djevojku Židovku i jasnim riječima i djelima za sjedinjenje Crkve, postala uzor i za suvremenost djelovanja ovdašnjih crkvenih zajednica. Čak i oni koji nisu vjernici razumjet će riječi iz predgovora knjige, koji je napisala sadašnja poglavarica ove družbe s. Valerija Široki, a koje je dr. Raguž potvrdio: »Na nama je sada da počnemo širiti glas o njoj i moliti Gospodina da nam po njezinom zagovoru udijeli potrebne milosti te da ju što prije mognemo javno slaviti«. Njezine sestre je, uostalom, već smatraju svetom.
Uz poznate probleme s distribucijom katoličkih tiskovina u Vojvodini, za nadati se je da će knjiga i slikovnica, koje se mogu dobiti kod sestara u njihovu samostanu u Srijemskoj Mitrovici, naći put i do župa, imati predstavljanje i u rodnom kraju s. Amadeje te doći do čitatelja.
M. Tucakov
