Trokut zemljišta između željezničke pruge i Horgoškog puta na Paliću, na kojem se danas nalazi poslovni centar s lokalima, jednokatnom zgradom i parkingom, prije stotinu godina bio je u posjedu grada i bez značajnije namjene. To saznajemo iz opisa Gradskog inženjerskog ureda i zapisnika Senata Grada 1924. godine, kada se korak po korak počinje realizirati zanimljiva ideja o prodaji zemljišta građanima zainteresiranim za gradnju ljetnikovaca u ovom turističkom mjestu. U Povijesnom arhivu Subotica (F 47. ak. 1423 Ekonom/941 III) čuva se opsežna dokumentacija s prvim skicama i odlukama, ali i brojnim prepiskama koje su uslijedile narednih godina, jer su pojedini kupci placeva za gradnju doživjeli kojekakve poteškoće, te nisu mogli ispoštovati zadane uvjete i rokove, niti izgraditi planirane objekte. Kako su godine odmicale, ekonomska situacija se pogoršavala, molbe za odgađanje gradnje se umnožavale, a posljednja prepiska ove podeblje dokumentacije u naznačenom arhivskom fondu nosi datum 22. ožujka 1941. godine. Rat je počeo...
Od planiranih sedam, prema izvješćima koja su davana u međuvremenu, izgrađene su, po svemu sudeći, svega tri kuće. Izvješća su bila nepotpuna i neprecizna i pored zahtjeva »za uvođenjem reda« u lijepi projekt koji se nepredvidivo zakomplicirao. Poslije se nije nastavilo po istom planu, nego je dva-tri desetljeća kasnije ideja o upotrebi zemljišta promijenjena, što vidimo iz aktualne situacije, te je umjesto stambenog napravljen poslovni kompleks.
Kreacija novog stambenog bloka
Vratimo se još vremenu nastanka ideje o izgradnji zanimljivog bloka ljetnikovaca i navedenim razlozima. Gradski inženjerski ured u listopadu 1924. godine izvještava o parcelaciji spomenutog gradskog zemljišta, »gdje se sada nalazi Palićko gradsko klijalo«. Pri donošenju odluke o prodaji novih parcela za gradnju Senat ovo zemljište opisuje neupotrebljivim za šetalište, a pri tom još i »stoji na parlogu«, pa ističe: »Ali pošto leži neposredno uz palićki put vrlo je ugodno za grunt ljetnjikovaca koji bi se tu sazidali, čime bi se znatno unapredilo razvijanje Palića...«.
Nove parcele su brzo prodane. Među prvim kupcima 1925. godine ne navodi se ime dr. Luke Mardešića, ali je pouzdano 1928. ovdje sagradio obiteljski dom, što potvrđuju dokumenti Povijesnog arhiva (F: 47. 1699. odl. 1097/1927.), obiteljska fotografija s brojem kuće, karta Palića iz 1928. godine, kao i sjećanja Palićana. Projekt za gradnju vile za dr. Luku Mardešića izradio je 27. srpnja 1927. zidarski majstor Stipan Kladek, molba za dozvolu gradnje podnijeta je tri dana kasnije, te odobrena, i u kolovozu nova kuća već počinje nastajati. Završetak radova prijavljen je poslije godinu dana, u studenom 1928. godine.
Dr. Luka Mardešić, po kome nosi ime i jedna palićka ulica, bio je značajna ličnost u povijesti zdravstvene zaštite Palićana. Njegov zanimljiv životopis istražio je i opisao dr. Marko Sente (Klasje naših ravni, broj 9.-12. 2020. godine, str. 52.-54.), koji dio svog istraživačkog i publicističkog rada posvećuje biografijama liječnika u prošlosti, kao i povijesti zdravstvene zaštite.
Posvećenost Paliću i pacijentima
Evo dijela biografije liječnika opće prakse, dr. Luke Mardešića, iz pera dr. Marka Sentea: »Rođen 20. siječnja 1891. godine u Komiži na otoku Visu od oca Ante, ribara i pomorca, i majke Jelene Orlov. Imao je tri sestre. Osnovnu školu završio je u Komiži, a gimnaziju u Splitu. Studirao je na medicinskim fakultetima u Beču i Grazu. Diplomirao je u Grazu 8. travnja 1922. godine. Pripravnički staž je obavio od 15. lipnja 1922. do 1. studenog 1923. godine u subotičkoj Gradskoj bolnici, koja je u to vrijeme bila privlačno odredište za mlade liječnike, jer je Subotica u to vrijeme bila treći grad po veličini u novonastaloj državi. Subotica je imala veliku modernu bolnicu s veoma iskusnim i poznatim liječnicima. Moguće kako je njegovom dolasku u Suboticu pridonijelo i poznanstvo sa sunarodnjakom dr. Josipom Martinisom koji je, također, rođen u Komiži na Visu, 1882. godine. Dr. Martinis je primljen na Odjel za unutarnje bolesti na temelju natječaja 1920. godine na mjesto šefa Odjela...«.
Dr. Luku Mardešića već su prvi angažmani u Subotici vezali za Palić; bio je liječnik socijalnog osiguranja i dijelom radnog vremena liječnik u palićkoj ambulanti. Kao što se vidi po planovima gradnje kuće, Palić je izabrao i za svoj obiteljski dom... Oženio se Hannom Toriccelli 1929. godine. Imali su jednu kći, Mariju, rođenu 1930. godine na Paliću, koja je pošla očevim stopama i izabrala karijeru liječnice. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, potom radila u Zdravstvenoj stanici Palić, a nakon specijalizacije iz otorinolaringologije radila je u Gradskoj bolnici u Subotici. S obitelji se preselila u Švicarsku 1968. godine, gdje i danas živi. Biografiju dr. med. Marije Mardešić-Höbl, kao i prepisku o obiteljskim liječničkim postignućima, dr. Sente opširnije je objavio u spomenutom broju Klasja naših ravni.
Nakon Drugog svjetskog rata dr. Luka Mardešić nastavio je raditi u palićkoj ambulanti, gdje je imenovan i upravnikom Zdravstvene stanice Palić. Tu je dužnost obavljao do odlaska u mirovinu. Preminuo je 1963. godine; pokopan je na palićkom groblju.
Lijepa kuća obitelji Mardešić – to se vidi na obiteljskoj fotografiji – bila je na adresi Horgoški put 71. Na ovom mjestu je prije nekoliko desetljeća podignuta robna kuća s poslovnim centrom u okruženju. Iako obitelji Mardešić već dugo nema na Paliću, mještani se sjećaju savjesnosti i odgovornosti kojom su obavljali liječničke poslove. Palićani su u znak poštovanja prema liječniku iz prošlog stoljeća jednu ulicu nazvali imenom dr. Luke Mardešića.
Katarina Korponaić
