Nakon nedavno održanog znanstvenog skupa u Golubiću pod nazivom Hrvatsko-srpski susreti, znanjem do identiteta, razgovarali smo s jednim od organizatora skupa, direktorom novosadskog Centra za demokraciju, povijest i pomirenje Darkom Gavrilovićem o politikama normalizacije odnosa između Hrvatske i Srbije i ostvarivanju manjinskih prava Srba i Hrvata u tim državama.
HR: Na nedavno održanom skupu o hrvatsko-srpskim odnosima u Golubiću naglasili ste kako je jedan od najvažnijih koraka na putu pomirenja u regiji napraviti neke važne promjene u sustavu obrazovanja u zemljama bivše Jugoslavije. Zbog čega je to važno? Ako je važno napraviti određene promjene, koji su to segmenti koji ne valjaju?
Tadeuš Ruževič, poljski pjesnik, bio je upitan 2005. godine što treba učiniti glede prestanka mržnje između Njemaca i Poljaka koja traje od Drugog svjetskog rata. Odgovorio je: »Ne smijemo dopustiti roditeljima da svojom zlom krvi truju krv svoje djece.« Drugim riječima, istaknuo je značaj obrazovanja u vođenju politike pomirenja i mirnog suživota. Ako želimo voditi takvu politiku onda obrazovanje ima ključnu ulogu u kreiranju identiteta. Jednako kako nas može napraviti boljim ljudima, tako može stvarati od nas i ljude koji će biti ispunjeni mržnjom. Na žalost, prostor nekadašnje Jugoslavije pokazuje, kada je riječ poglavito o povijesti, da se stare mržnje i dalje prenose, nošene vjetrom nacionalizma, kako u rječniku političara i novinara koji su preživjeli neuspjele lustracije, tako i u jeziku povijesti, ali i književnosti i zemljopisa. Zbog toga je važno mijenjati onaj dio sustava obrazovanja koji se okoštao još u devedestim godinama i koji i danas od Hrvata u Srbiji stvara nepoželjne susjede i drugu najomraženiju nacionalnu zajednicu, a Srbe u Hrvatskoj čvrsto drži na top listi neprijatelja hrvatskoga naroda. On se ogleda u onim državnim narativima Srbije i Hrvatske koji dopuštaju sve pripadnike hrvatske odnosno srpske manjine prikazivati netočno i zlonamjerno kao neprijatelje, a pri tome im se dodaju kojekakvi pridjevi koji mržnju samo pojačavaju. Dakle, treba izbacivati one sadržaje iz udžbenika koji su neprimjereni i uvredljivi.
Zvonko Sarić
Opširnije u tiskanom izdanju
