Priča iz prošlog broja Hrvatske riječi o negiranju hrvatskog jezika u školskom udžbeniku za učenike osmih razreda dobila je i svoj nastavak.
Krenuli smo od Gramatike Sa reči na dela, nakladnika BIGZ, ali pokazalo se da ovaj udžbenik nije jedini u kome se negira postojanje hrvatskog jezika, jer na isti način podjela jezika urađena je i u udžbenicima drugih autora i nakladnika. U prijevodu, svi su se »držali« stava Odbora za standardizaciju srpskog jezika – srpski je jezik koji »Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski«. Što će reći da udžbenik kojim smo se bavili nije usamljeni primjer negiranja postojanja jednog međunarodno priznatog jezika. A sve prema stručnoj procjeni tijela koje, kako se navodi na njihovoj internetskoj stranici, »polazi od neosporne činjenice da jezičnu politiku zajedno vode država i struka«. Možda to vođenje jezične politike u kojoj »ruku pod ruku« stoje država i struka i nije nešto neouobičajeno, ali držimo da bi čak i tada prednost trebala imati struka. Neopterećena politikom ili onim što bi bilo politički poželjno i politički očekivano. 
Drugi nastavak priče iz prošlotjednog broja Hrvatske riječi ide do najviše državne razine, one hrvatske, koja je očekivano stala u obranu svog jezika. Tako je hrvatski jezik koji – ako niste znali, zapravo i ne postoji – postao i novi razlog za (nove) prijepore na relaciji Zagreb – Beograd. Reagiranja za sada stižu samo iz Zagreba. Kažem za sada, jer od pisanja ovog uvodnika do trenutka kada će Hrvatska riječ biti u vašim rukama može se dogoditi i kakva izjava službenog Beograda oličena u nekom od dežurnih političara zaduženih da se oglase po »hrvatskim« pitanjima.
Iskreno, budući da su reagiranja Milanovića, Plenkovića, Grlića Radmana, a i hrvatskih jezikoslovaca prenijeli brojni mediji, pa i oni u Srbiji, šutnja s ove druge strane za mene je iznenađenje. Ili se nema što kazati ili su neke jače političke teme (čitaj: Kosovo) pitanje srpskog i hrvatskog jezika izgurale na marginu političkog fokusa.
Ono što je najmanje očekivano je povlačenje udžbenika i nova jezična podjela, koja će uvažavati (svidjelo se to nekome ili ne) činjenicu postojanja hrvatskog jezika. 
Z. V.