25. rujna 1936. – Subotičke novine javljaju da je 20. rujna umro nakon duge bolesti Franjo Malagurski, otac Ivana Malagurskog Tanara, predsjednika Hrvatskog pjevačkog društva Neven.

26. rujna 1925. – Hrvatske novine pišu da je kerski župnik Blaško Rajić istupio iz članstva Hrvatskog prosvjetnog društva Neven zbog razilaženja u stavovima oko programa proslave 1000-godišnjice Hrvatskog kraljevstva u Subotici. Naime, uprava je odlučila na proslavu pozvati hrvatske sokolaše, čemu se Rajić protivio, tvrdeći da je Sokol protiv Katoličke crkve.

26. rujna 1928. – Dom javlja da će u Odžacima 30. rujna u 10 sati prijepodne biti održan veliki sastanak mjesne organizacije HSS-a. Na sastanak dolaze narodni zastupnici HSS-a Mirko Neudörfer i Rihard Kreutzer. Sazivači skupa, Stipan Ognjanov (predsjednik kotarske organizacije) i Matija Buzov (tajnik kotarske organizacije), pozivaju pristaše i prijatelje Samostalne demokratske koalicije (HSS i Samostalna demokratska stranka).

27. rujna 1913. – Neven piše da je kerskom župniku Blašku Rajiću oduzeto uredništvo nad listom Naše novine, koje je predano Josipu Mamužiću, odvjetniku, »koji bez uvride budi rečeno, niti čitati, niti pisati našim jezikom nezna«.

27. rujna 1919. – Neven piše da je 25. rujna otputovala u Pariz delegacija Bunjevaca-Hrvata iz Bajskog trokuta na čelu s narodnim zastupnikom Martinom Matićem i velikim županom Baje Vasom Dolinkom.

27. rujna 1940. – Obzor piše da je Hrvatska kulturna zajednica u Subotici donijela nekoliko odluka. Održat će niz kulturnih manifestacija u Subotici, Somboru i drugim hrvatskim mjestima u Bačkoj i Baranji. U sporazumu s Ministarstvom prosvjete, otvorit će tečajeve za učitelje. Radi toga, osnovat će prosvjetnu zakladu, koju će nazvati po nedavno preminulom svećeniku i pjesniku Aleksi Kokiću. U tečaj će primati mladiće iz Bačke i Baranje.

28. rujna 2001. – Subotičke novine pišu da su hrvatski književnici iz Vojvodine Lazar Merković, Milovan Miković, Josip Buljovčić i Tomislav Žigmanov sudjelovali 26. rujna na tribini Suvremena književnost hrvatskih manjina koja je održana u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

29. rujna 1923. – Nova pošta piše da će grad Suboticu na otkrivanju spomenika kralju Petru u Dardi predstavljati veliki župan Andrija Pletikosić i Dragutin Stipić.

30. rujna 1983. – Subotičke novine pišu da je umro Blaško Vojnić Hajduk, dugogodišnji ravnatelj Gradske knjižnice u Subotici. Za svoj dugogodišnji doprinos knjižničarstvu i kulturi dobio je više nagrada: 1962. Priznanje Društva knjižničara Srbije za posebne zasluge na unaprjeđenju knjižničarstva, 1966. Listopadsku nagradu Subotice, 1968. pohvalnicu Kulturno-prosvjetne zajednice Subotice, 1969. Nagradu Zajednice matičnih knjižnica Vojvodine i priznanje Subotičkih novina za višegodišnji rad i zalaganje na unaprjeđenju i razvoju informativne djelatnosti u Subotici, 1974. pohvalnicu Mjesne zajednice Ker za uspješnu suradnju na polju društveno-političkog rada i 1976. diplomu Matice srpske.

1. listopada 1937. – Subotičke novine pišu da je veći broj siromašnih seljaka Hrvata iz Like i Dalmacije došao u zapadnu Bačku da rade kao nadničari i da će ostati stalno u Bačkoj. Mnogi od njih kupuju kućice. Najviše Hrvata iz Like ima u Odžacima, i to preko 1000, zatim u Prigrevici-Svetom Ivanu, Kuli i drugim mjestima. Uz rijeku Tisu također ima nekoliko hrvatskih naseobina, od kojih je najznačajnija ona u Titelu. Ondje se nastanilo preko 700 Hrvata iz Dalmacije, koji su tamo uposleni kao lađari.