Odlukom Međunarodnog koordinacijskog vijeća UNESCO-va programa »Čovjek i biosfera« (MAB), koje je zasjedalo u Abuji, u Nigeriji, 15. rujna u Svjetski popis rezervata biosfere upisan je Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država. Nominaciju za ovo područje skupa su u travnju 2020. godine podnijele Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska i Srbija, koje su u ovo područje »uložile« svoja do sada postojeća četiri rezervata biosfere. To su: Prekogranični Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske (proglašen 2012. godine), Bačko Podunavlje u Srbiji (2017.), Mura u Sloveniji (2018.) i Dolina donje Mure u Austriji (2019.). Svi ministri zaštite okoliša ovih pet država tada su skupa potpisali ministarsku deklaraciju koja politički potvrđuje nominaciju, a koja je zatim predana Tajništvu UNESCO-va programa MAB. Time je stvoren trenutačno jedini rezervat biosfere na svijetu (među 727 koliko ih ima u 131 državi) koji se prostire u pet država, te jedan od samo 22 prekogranična rezervata biosfere.

Model međunarodne suradnje

»UNESCO će pomoći zemljama kako bi dostigle jedan od ciljeva održivoga razvitka: da 30% površine našega planeta bude pokriveno zaštićenim područjima do 2030. godine. Početak je ovdje, u danas proglašenim rezervatima biosfere, koji su se priključili programu ‘Čovjek i biosfera’. Jedna od neophodnih stvari koja gradi naš odnos s prirodom od ranoga djetinjstva do programa istraživanja živoga svijeta je ekološko obrazovanje, a UNESCO je posvećen da osigura kako bi okoliš postao glavni dio školskih kurikula do 2025. godine«, rekla je generalna ravnateljica UNESCO-a Audrey Azoulay, nakon proglašenja novih 20 rezervata biosfere u Abuji.
Neposredno prije proglašenja, Mura-Drava-Dunav u pet država predstavljen je od strane stručnih službi UNESCO-a koje su ocjenjivale nominaciju, kao ekološki koridor tokova tri velike srednjoeuropske rijeke, »najveći i najbolje očuvani riječni sustav u središnjoj Europi koji ima za cilj biti model međunarodne suradnje u upravljanju riječnim slivovima i izgrađivanju mostova među ljudima«. Navodi se da na ovom području u pet država živi gotovo 900 tisuća ljudi, te da ono zauzima 931.820 hektara, od podnožja Alpa, preko Panonske nizine do podnožja Balkanskih planina, te da povezuje 13 zaštićenih područja u ovih pet država. »Ovaj jedinstveni riječni krajolik osigurava neophodne usluge ekosustava i nezamjenjiv je za opstanak karakterističnih staništa i vrsta. Usklađivanje održivoga upravljanja i očuvanja biološke raznolikosti na međunarodnoj razini veliki je korak naprijed u međunarodnoj suradnji i podjeli odgovornosti, koji pokazuje volju zemalja sudionica da razmišljaju globalno i djeluju lokalno skupa«, navodi se u obrazloženju UNESCO-a.

Države već surađuju, projekte financira EU

Nositelji nominacijskog procesa iz Srbije bili su Ministarstvo zaštite okoliša i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, skupa s Pokrajinskim tajništvom za urbanizam i zaštitu okoliša. Ocjenjujući ovu inicijativu kao jednu od najznačajnijih koja se odnosi na zaštitu prekograničnih područja u posljednjih 30 godina, Ministarstvo zaštite okoliša nakon proglašenja istaknulo je da »države na čijem je teritoriju (proglašeni rezervat biosfere) već ulažu napore u njegovo očuvanje, a imaju i iskustva u zajedničkoj implementaciji velikih međunarodnih projekata u zaštiti okoliša koje financira Europska unija«. 
»Čestitam svim kolegicama i kolegama na ovom iznimnom uspjehu. U Hrvatskoj se nalazi 42 posto rezervata, na što smo posebno ponosni. Njegova prekogranična dimenzija temelj je za suradnju i snažan potencijal za buduće projekte koji doprinose prirodi, otpornosti na klimatske promjene, održivom turizmu i očuvanju tradicijske baštine«, istaknuo je u svojoj izjavi ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske Tomislav Ćorić.
Profesor na Departmanu za geografiju, turizam i hotelijerstvo Sveučilišta u Novom Sadu Vladimir Stojanović, koji se znanstveno bavi geografskim aspektima rezervata biosfere i prati proces utemeljenja ovoga više od 20 godina, kaže da je riječ o globalno prepoznatljivom statusu u oblastima zaštite prirode, očuvanja kulturne baštine i raznolikosti. »Kao takvi, rezervati biosfere su od posebnog značaja za promidžbu politika i strategija održivog razvoja. Ukoliko se sve to događa na međunarodnoj razini, u slučaju prekograničnih rezervata biosfere, utoliko je njihova uloga još značajnija. Prekogranični rezervati biosfere, poput ovoga, su jedno područje, s jednom zajednicom lokalnog stanovništva, zajedničkim aktivnostima i, najzad, sa zajedničkom budućnošću. Ovakvi prostori su itekako vidljivi na tržištu svjetskih putovanja. Već dulje je prisutan trend značaja pograničnih krajeva kao istaknutih destinacija u kojima se može vidjeti, primjerice, više zaštićenih područja i više malih zajednica lokalnog stanovništva sa svim njihovim znjačajkama. Najzad, međunarodne oznake pod UNESCO okriljem imaju dodatnu važnost, jer uvijek šalju poruku posjetiteljima da se nalaze na mjestu najvažnijih prirodnih i kulturnih vrijednosti svijeta u kojem živimo«, kaže Stojanović.
Što su rezervati biosfere?

Rezervati biosfere su jedan od UNESCO-vih statusa koji se dodjeljuju područjima na kojima je u iznimnom obliku sačuvano međudjelovanje i međuovisnost čovjeka i prirode, te služe, ovisno od zone zaštite, za zaštitu biološke raznolikosti, poticanje održivog gospodarskog razvitka te znanstvena istraživanja i obrazovanje. Prije 50 godina nastali program UNESCO-a »Čovjek i biosfera« bio je utemeljen kao diplomatska inicijativa, međuvladina znanstvena platforma čiji je cilj da utemelji znanstvenu osnovu za poboljšanje odnosa ljudi sa svojim okolišem. Kriteriji se nisu puno mijenjali, ali je pristup, sukladno političkim izazovima s kojima se UNESCO vremenom suočavao, mijenjan. Iako rezervati biosfere, nasuprot prvoj asocijaciji koju budi taj naziv, nisu zaštićena područja, oni obuhvaćaju i zaštićena područja i, često, mnogo šire krajolike, ovisno o tome što pojedine države žele naglastiti na međunarodnoj sceni. To su neki od razloga zadovoljstva ekologa i zaštitara prirode, koje je ovih dana istaknula napose organizacija WWF Adria sa sjedištem u Zagrebu. Proces koji je kulminirao proglašenjem ovog rezervata biosfere, naime, trenutačno je jedini međudržavni projekt u koji je uključeno ovih pet država.   
U sastavu novoga rezervata biosfere ušlo je i Bačko Podunavlje (čini 19 posto njegove površine). To je nacionalni rezervat biosfere u Srbiji, na 176 tisuća hektara u zapadnoj Bačkoj, uz Dunav i Mostongu, na područjima lokalnih samouprava Sombor, Apatin, Bač, Odžaci i Bačka Palanka. Na ovom se području, osim niza šokačkih sela od Berega do Plavne, te gradova Sombor, Apatin, Bač i Odžaci s okolicom, na posebno osebujan i (sada) svjetski priznat način raspoznaju i cijene prakse održivoga suživota ljudi i prirode, te prekogranične suradnje. One su u nominacijskom dosijeu opisane, te ovo međunarodno priznanje daje dodatan i vrlo važan impuls njihovom razvitku i promidžbi, a time je ono i od velikoga značaja za ovdašnje Hrvate.
M. Tucakov