Uzvišenje svetog Križa naslovnik je čak pet župnih crkava u Bačkoj: u Somboru, Subotici, Pačiru, Srbobranu i Srpskom Miletiću. Ovome patronu, pokraj Uznesenja Marijina, posvećeno je najviše bogoslužnih objekata u Subotičkoj biskupiji, te ne čudi što se rujanska proštenja posebno svečano slave na brojnim mjestima.
U središnjoj Bačkoj najposjećenije je proštenje u Srbobranu. Ova župa je pretežito naseljena katolicima Mađarima, no u Srbobranu živi i skupina vjernika Hrvata, odana Crkvi, o čemu smo, u potrazi za makar osnovnim podatcima, razgovarali s vlč. Tiborom Zsúnyiem, srbobranskim župnikom. 
»Da, Hrvati katolici u Srbobranu su starosjedioci. Svete mise na hrvatskom jeziku služim svake druge nedjelje u mjesecu, te o velikim blagdanima, uključujući i naše proštenje. Hrvatskih vjernika u našoj župi ima oko 150. Interesantno i lijepo je da na svakoj misi na hrvatskom jeziku imamo nakanu neke od obitelji. Također su redoviti blagoslovi kuća i grobova, a nažalost i sprovodi«, kaže vlč. Zsúnyi. On naglašava da pojedinih godina ima i prvopričesnike iz obitelji Hrvata, a ponosan je što ih je ove godine bilo dvoje.
Župa Uzvišenja sv. Križa u Srbobranu ima svoju povijest iz predturskih vremena, a obnovljena je 1783. godine. Crkva je sagrađena 1815., da bi u Mađarskoj revoluciji, u kojoj je Srbobran bio na liniji bojišnice, bila sravnjena sa zemljom. Nova bogomolja podignuta je 1886., a 1937. je proširena i obnovljena. Na Kalvariji se nalazi kapela Krista Patnika. 
Srbobranski župnik skrbi i o katolicima u župi sv. Mihovila Arkanđela u Zmajevu, te o malobrojnim katolicima u Ravnom Selu i Kulpinu. 
»U tim selima se sveta misa služi mješovito, na hrvatskom i mađarskom. Vjeronauk i u školama i u župama također imamo na hrvatskom jeziku. Sve više imamo mješovitih brakova kod kojih je tendencija da se djeca krste u Pravoslavnoj crkvi«, navodi župnik. Navodi i da zna da su Hrvati u Zmajevu doseljeni ekonomski migranti iz Bosne i Hercegovine nakon II. svjetskog rata, te da u tom selu još uvijek ima i katolika Albanaca, Poljaka i Nijemaca.  
Zanimljivo je da hrvatska Wikipedia navodi, pozivajući se na »Hrvatske bačke mjestopise« Ante Sekulića, da je naziv Srbobrana na hrvatskom jeziku bio Sveti Tomo (kao pandam mađarskome Szenttamás). Danas u Srbobranu nije moguće naći potvrdu da se on igdje koristio. Po službenim podatcima popisa stanovništva 2011. godine, u Srbobranu se Hrvatima izjasnilo 118 osoba, te su time Hrvati četvrti po brojnosti narod u tom gradiću nakon Srba, Mađara i Roma.
M. Tucakov