Ulice u Kertvarošu danas su najvećim dijelom pravilnog oblika i ukrštaju se pod pravim kutovima, jer su nastale prije nešto manje od sto godina po urbanističkim propisima i planovima, a ne stihijski. Kada se prođe ovim lijepim uređenim zelenim ulicama, s obiteljskim kućama koje su nekoliko metara uvučene od regulatorne crte ulice, a između kuća i ulica zasađeni vrtovi, što je još u nastanku naselja propisano i u svim projektima poštovano, više se i ne pamti kakve su mjere i potezi poduzimani do cjelokupne izgradnje tada novog gradskog kvarta istočno od željezničke pruge. Sve do usvajanja regulatorne osnove naselja 1925. godine, na ovom području su bili voćnjaci i vinogradi, s izgrađenim kućama samo u industrijskim zonama, uz rub Segedinske ceste i duž pruge. Sve ostalo trebalo je regulirati, isparcelizirati i postaviti nove ulice, tek djelomično po dotadašnjim trasama.
Reguliranje ulica, ili bar dijelova ulica, traje i 1930. godine, što pokazuje zanimljiva prepiska i odluka Senata grada (Povijesni arhiv Subotica, F 47. 1526. inž. 579/1930). Građevinski odjel grada 6. ožujka 1930. godine izvještava Senat da dio Milašinove ulice (danas Save Kovačevića), između Doma Kolijevka i zemljišta dvije vlasnice, još nije otvoren, a stanovnici to traže. Mještani zainteresirani za otvaranje cijele ulice uspjeli su postići dogovor s vlasnicama o ustupanju njihovog dijela placa za ulicu, prema planiranoj regulacijskoj crti. »Za otvaranje tog dijela ulice ne traže od grada nikakvu odštetu u novcu, već jedino da im grad pripomogne davanjem stupova za ogradu i čišćenjem terena...«, piše u dopisu Senatu.
Senat se 31. ožujka složio s prijedlogom i prihvatio iz gradskih zaliha izdvojiti 70 komada bagremovih stupova od po 1,5 metara dužine za ogradu, očistiti teren za ulicu, a drva iz akcije čišćenja dati vlasnicama parcele.