Prošloga tjedna, 28. srpnja, postavljen je posljednji segment Pelješkog mosta koji spaja najjužniji dio Hrvatske s ostatkom države, koji je bio razdvojen teritorijem Bosne i Hercegovine, jer je hrvatsko kopno presječeno malim pojasom obale oko grada Neuma. Most sada povezuje hrvatski teritorij iz pravca Makarskog primorja do Dubrovačkog primorja preko Jadranskog mora i zaobilazi teritorij Bosne i Hercegovine i grad Neum.
Premijer Andrej Plenković poručio je na svečanosti na mostu u četvrtak iza ponoći da je ovo svehrvatski projekt i veliki dan za hrvatski narod. Pelješac, stari naziv Stonski rat, je poluotok na jugu Hrvatske, dio je Dubrovačko-neretvanske županije. Dug je oko 70 kilometara i spojen je s kopnom uzanim zemljouzom kod Stona, na kome je u 14. stoljeću podignut Stonski bedem. Pelješkim kanalom odvojen je od otoka Korčula. Pelješki most sada povezuje poluotok Pelješac s hrvatskim kopnom, prelazeći preko zaljeva Mali Ston, koji razdvaja ovo dvoje.
U rangu najzahtjevnijih mostova
Pelješki most integralne je hibridne konstrukcije, s 13 raspona, od kojih je pet glavnih, centralnih raspona dužine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta. Dužina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2.404 metara, ukupna dužina mosta s upornjacima iznosi 2.440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta usuglašen s ekspertnom skupinom BiH 200 puta 55 metara. Ovo čudo od 70 tisuća čelika izgrađeno je za 36 mjeseci.
Slovenski inženjer građevine Marjan Pipenbaher sa svojim tvrtkama Ponting – Pipenbaher Consulting Engineers glavni je projektant Pelješkog mosta, najvećeg infrastrukturnog projekta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Njegovo remek djelo stalo je uz bok pet najvećih europskih mostova izgrađenih početkom 21. stoljeća. Po problematici izvedbe, svrstan je i među mostove čija je izgradnja jedna od najzahtjevnijih.
»Malostonski zaljev je toliko lijep krajolik da most ne može stršiti i prevladati nad krajolikom. Time sam se prvo vodio, da se on mora mirno uključiti u postojeći krajolik. I ako ga sada gledate, makar je to veliki most, on djeluje mirno, skromno i konstrukcijski skladno, u tome je ljepota. Tu je srž kompozicije prostora i strukture gdje se ona ravnomjerno uklapa pa most ipak ostaje podređen prostoru. To mi je bilo jako važno«, rekao je Pipenbaher za DuList i pojasnio na koje je sve elemente morao paziti kako bi premostio Malostonski zaljev.
»Ključna opterećenja za stabilnost mosta su potres i vjetar. Upravo je vjetar veliki problem, vidjeli smo što se nedavno dogodilo u Češkoj. Kad vjetar udara 250-300 kilometara na sat, mogu se dogoditi dosta ružne stvari. Mi smo model Pelješkog mosta testirali i u vjetrenom tunelu i prilagođen je da može izdržati udare vjetra preko 250 kilometara na sat. Prema svim statistikama i hidrometeorološkim analizama, zaključeno je da na tom području vjetrovi dosežu maksimalne brzine do 180 kilometara na sat. Ipak, kod mostova je uvijek veći problem faza gradnje. Veliki mostovi kad su izgrađeni daleko su stabilniji nego u fazi građenja. U toj fazi daleko je veći rizik od vjetra i potresa. Jako smo na to pazili, sve smo izračunali.«
Pelješki most spada u društvo pet najvećih europskih mostova koji su izgrađeni početkom 21. stoljeća. Također, po težini, stručnoj i projektantskoj problematici izvođenja radova spada u rang najzahtjevnijih mostova u svijetu. Vrijednost projekta je 526 milijuna eura, a Europska unija projekt je sufinancirala s 357 milijuna eura, odnosno s 85 posto prihvatljivih troškova, kako su prenijeli hrvatski mediji. Ideja za izgradnju ovog mosta rodila se još 1990-ih, a prvi pripremni radovi počeli su prije 15 godina.
Posao izgradnje pripao je kompaniji China Road and Bridge Corporation, podružnici kineske državne tvrtke China Communications Construction Company. Njihova primarna djelatnost uključuje izgradnju autocesta, mostova, luka, tunela, sustava odvodnje i drugih civilnih građevina. Tvrtka se bavi i proizvodnjom i prodajom cestovnih strojeva.
Glavni izazov projektanta
Dekan građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić rekao je među ostalim o spajanju Pelješkog mosta za specijalnu emisiju HTV-a:
»Treba istaknuti i da se automatski radilo na svim dijelovima mosta. Na svakom od stupišta automatski se stvaralo povezivanje, nije se išlo stup po stup pa se segmentno rješavalo nego odjednom sve. Uspjeli su povezivanjem proizvodnje segmenata u Kini, nadzorom te proizvodnje u Kini, dopremanjem u Hrvatsku, dopremanjem kompletne mehanizacije koja je omogućila jednu ovako brzu gradnju, uz kontinuiranu kontrolu i nadzor cijelog projekta, u vremenskom roku završiti most«.
Lakušić je naglasio kako se most nalazi na seizmološki prilično diskutabilnom području.
»To je bio glavni izazov projektanta, odnosno projektantskog tima, kako odgovoriti da ova građevina bude na takvom području gdje su zabilježena potresna djelovanja oko 6 stupnjeva. Projektant je odabrao takvu vrstu temeljenja, kako bi konstrukcija mogla odgovoriti ako se potencijalno dogode i potresi takve razine. Odabrao je varijantu temeljenja putem pilotiranja za prva stupišta koja su uz upornjake. Na dijelu gdje su piloni odabrano je temeljenje s pilonima promjera 180 ili 200 centimetara, što su dosta veliki promjeri i njihova dužina je do 124 metra.«
Radovi na pristupnim cestama mostu dugom 2,4 kilometra se nastavljaju, a prva vozila od Komarne do Brijeste trebala bi proći na proljeće, kada će most i službeno biti otvoren, prenosi HRT. Prva vozila preko mosta trebala bi proći na proljeće naredne godine, a kompletan projekt mosta s pristupnim cestama završit će se do lipnja 2022. Nakon grubih radova spajanja mosta, slijede »fini« radovi, iliti najmanje još četiri mjeseca posla. Polaganje instalacija unutar mosta, odvodnja, postavljanje mjernih uređaja za praćenje konstrukcije mosta, cestovna, signalna i dekorativna rasvjeta.
Spektakularnim vatrometom obilježeno spajanje Pelješkog mosta
Veličanstveni vatromet koji je u tisućama boja prošarao nebo ponad Neretvanskog kanala obznanio je da je Pelješki most, za kojim su čeznule generacije Neretvana, Pelješčana, Dubrovčana i Korčulana konačno – spojen.
Nakon što je posljednja »rupa« na Pelješkom mostu popunjena, premijer Plenković obišao je radove na već spojenoj konstrukciji mosta gdje su ga dočekali kineski radnici koji su most gradili posljednjih 36 mjeseci. On je skupa sa županom Dubrovačko-neretvanskim Nikolom Dobroslavićem, predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem te ministrom prometa Olegom Butkovićem simbolično prešao preko tek postavljenog posljednjeg u nizu segmenata Pelješkog mosta.
»Hrvatska je spojena«, obznanio je na Pelješkom mostu Plenković istaknuvši da je ovaj projekt bio san mnogih generacija. »Ostvarili smo cilj koji rješava problem star 300 godina. Ono što se dogodilo večeras najbolje opisuje tezu o modernom suverenizmu koja definira strateške nacionalne interese. Ovaj most spaja i Europsku uniju. Ne dijeli Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu već ih povezuje i biti će atrakcija kojom će mnogi željeti proći. Njemu ćemo se veseliti kao stečevini svih prethodnih vlada i saziva sabora. Svih onih koji su težili da se cilj ostvari. Ovo je veliki svehrvatski projekt, ujedno najveći koji smo sufinancirali sredstvima Europske unije«, rekao je Plenković.
»Ispunili smo sve ono što smo dogovorili, most je na najvišem nivou 55 metara iznad mora, ispod njega prošao bi i Titanic. Prolazak brodova ispod mosta do Neuma je neupitan«, dodao je hrvatski premijer Andrej Plenković, a prenosi Jutarnji list.
»Ovo je most koji povezuje, a ne koji dijeli i vremenom će se to i pokazati. Hrvatska je ustrajala, ovome su dale doprinos mnoge vlade i drugi akteri. Ovaj projekt realizira strateški nacionalni interes Hrvatske, daje ogroman impuls suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine, važan je i za Hrvate u Bosni i Hercegovini, kreira neraskidivu vezu između Hrvatske i Kine, a sve se događa zahvaljujući našem članstvu u Europskoj uniji i prijateljima u Europi«, rekao je Plenković i zaključio kako je ovo »veliki dan za hrvatski narod u domovini i izvan nje«. Na svečanosti na Pelješkom mostu bio je prisutan i lider Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović.
Z. Sarić
