Muzej vučedolske kulture jedinstveni je muzej u svijetu posvećen jednoj prapovijesnoj kulturnoj pojavi iz vremena 3000. – 2500. godine prije Krista. Nalazi se na lokalitetu vučedolske kulture, smještenom 4 km od Vukovara. Stalni muzejski postav u novoizgrađenoj zgradi otvoren 2015. godine izrastao je na osnovi sustavnih arheoloških istraživanja, znanstvenih i multidisciplinarnih interpretacija te višegodišnjeg rada cijelog niza stručnjaka i suradnika koji su pridonijeli nastanku Muzeja i razumijevanju biti jednoga vremena. Suvremeni stalni muzejski postav u cijelosti prezentira dostignuća vučedolske kulture te zajedno s kulturnim krajolikom i zgradom muzeja, smještenom podno arheološkog lokaliteta, predstavlja osnovu na kojoj se razvija i arheološki park.
Cilj projekta razvoja ovog arheološkog parka je da se značajno doprinese gospodarskoj revitalizaciji i razvoju Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije i šire regije – izgradnjom i uređenjem Arhološkog parka Vučedol, kroz unaprjeđenje kulturne (arheološke) i turističke infrastrukture i ponude, komunalne infrastrukture, promociju turizma, razvoj poduzetništva i ruralnog prostora, korištenjem novih tehnologija i kreativnih ideja pri obrazovanju, prezentaciji i promociji jedinstvene kulturne i povijesne baštine na prostoru parka.

Razvijena civilizacijska razina

»Muzej vučedolske kulture osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2013. godine kao muzejska ustanova od posebnog interesa za Hrvatsku. Rezultat je to dugogodišnjeg nastojanja da se Vučedol zbog svojega značaja svrsta u prvi red arheoloških parkova i upiše u arheološku kartu ovoga dijela Europe. Prema znanstvenim spoznajama koje su proizašle iz sustavnih interdisciplinarnih arheoloških istraživanja Vučedola, prof. dr. sc. Aleksandar Durman, dugogodišnji istraživač Vučedola, pripremio je sa stručnim arheološkim timom muzeološku koncepciju stalnog postava koja uvodi posjetitelje u način života u okviru vučedolske kulture koja se u trećem tisućljeću prije Krista iz matičnog prostora nastanka u međuriječju Dunava, Save i Drave proširila na područje današnjih dvanaest europskih zemalja interpretirajući nalaze koji manifestiraju visoko razvijenu civilizacijsku razinu«, kaže ravnateljica ovog muzeja, dipl. arheologinja Mirela Hutinec i naglašava kako je Muzej vučedolske kulture dio velikog Projekta Vlade Hrvatske: Ilok – Vukovar – Vučedol. 
»Projekt je obuhvatio obnovu dvorca Odescalchi, plato tvrđave i zidine, kompleks franjevačkog samostana, Žitnicu te parkovne površine u povijesnoj jezgri u Iloku, zatim obnovu barokne jezgre Grada Vukovara i kompleks dvorca Eltz koji je kao Gradski muzej Vukovar sa stalnim postavom otvoren 2014. godine. Izgradnja Muzeja vučedolske kulture podno platoa Vinograd Streim započela je u rujnu 2009., a dovršena u ljeto 2012. godine. Muzejski kompleks sastoji se od četiri muzejske zgrade čija je ukupna površina 2.208 m2, a uključuje novoizgrađenu zgradu muzeja, zgradu radionica starih zanata, obnovljenu povijesnu zgradu Ville Streim koja se nalaze podno naseobinskog platoa vučedolskog naselja, te na istraženom dijelu lokaliteta, na platou Gradac, rekonstruiran Megaron ljevača barka«, kaže Mirela Hutinec i pojašnjava kako su radovi na stalnom postavu započeli 2014. godine, a Muzej vučedolske kulture je svečano otvoren prezentacijom stalnog postava 2015. od kada je dostupan najširoj publici. 
»Kroz 19 prostorija na izložbenoj površini od 1.208 m² prezentirani su civilizacijski dosezi vučedolske kulture kroz obuhvaćene teme: geološki položaj Vučedola, naziv kulture, najraniji Indoeuropljani, stočarstvo, zemljoradnja, lov i ribolov, naselja, kuće, odjeća i tkanje, zanati i obuća, metalurgija, keramika, horizont, kalendar, grobovi, Vučedolac, religija, vučedolska kultura i istodobni svijet, nastajanje Muzeja. Idejna koncepcija Muzeja nastaje početkom tisućljeća; potpisuju ju Ružica Marić, prof. arheologije i prof. dr. sc. Aleksandar Durman, dugogodišnji voditelj arheoloških istraživanja Vučedola i nositelj interpretacija interdisciplinarnih istraživanja. Autorica sam muzeološke koncepcije i stalnoga postava, zajedno s prof. dr. sc. Aleksandar Durmanom.«

»Europska Troja«

Mirela Hutinec kaže kako je Muzejski postav rezultat sustavnih istraživanja i znanstvenih interpretacija, ali i razumijevanja biti jednoga vremena. Rezultat je to i višegodišnjeg rada cijelog niza stručnjaka i suradnika koji su svoj doprinos utkali u ovaj Muzej.
»Vrijednost muzeja je u tome što su od početka projekta svi sudionici u realizaciji Muzeja vučedolske kulture simultano i koordinirano radili na projektu kojega je produkt izvanredna arhitektonska cjelina stvarana za specifičan muzeološki postav posvećen samo jednoj prapovijesnoj kulturi. Otvorenjem stalnog postava počinje nova stranica u životu Muzeja koji započinje suradnju s brojnim muzejima i znanstvenim institucijama diljem Hrvatske i Europe. Za lokalnu i širu zajednicu Muzej ima snažan utjecaj i postaje generatorom poslovnih ideja i inovacija koje omogućuju razvoj čitave regije hrvatskog Podunavlja. Uz izložbeni prostor koji obuhvaća najveću površinu muzejske zgrade, nalaze se radni prostori, prostori depoa, muzejske knjižnice, prostor za informiranje posjetitelja, polivalentna dvorana za različite edukativne i izložbene aktivnosti, te četiri vanjska atrija unutar zgrade«, kaže Mirela Hutinec i navodi kako se druge muzejske zgrade koriste kao prostori za edukativne i druge javne aktivnosti kojima Muzej u svoj rad uključuje širu publiku i postaje važan čimbenik u zajednici. 
»Ovaj, u svijetu jedinstven muzej posvećen jednoj pretpovijesnoj kulturnoj pojavi, civilizaciji trećega tisućljeća prije Krista, koja je istovremena i po svome značaju ravna egipatskoj, mezopotamskoj i kineskoj civilizaciji, a čije se središte s pravom može nazvati europskom Trojom, svakako je vrhunski muzeološki i arhitektonski projekt na krajnjem istoku Domovine, a isto tako i znakoviti početak novoga života hrvatskog Podunavlja i Hrvatske. Muzej danas zapošljava jedanaest djelatnika, a u prve četiri godine od otvorenja muzejskog postava posjetilo ga je preko 300.000 posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. Muzej je u svojim edukativnim aktivnostima održao 250 radionica kroz koje je educirano više od 5.500 djece predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta te studenata.« 
S Mirelom Hutinec pričali smo i o projektu arheološkog parka.
»Projekt Arheološki park Vučedol, čiju realizaciju Muzej provodi u partnerstvu s Ministarstvom kulture, Gradom Vukovarom, Lučkom upravom Vukovar i Turističkom zajednicom Grada Vukovara obuhvatit će cijelu zonu arheološkog lokaliteta i bližu okolicu. U planu je rekonstrukcija dijela vučedolskog naselja na istraženim površinama lokaliteta iznad muzejske zgrade, izgradnja znanstveno-istraživačkog centra, uređenje muzejskog trga s edukativnim igralištima za djecu – Vučedolski labirint, poučne staze i šetnice, rekonstrukcija zgrade Megarona ljevača bakra, najstarijeg hrama posvećenog jednom bogu metalurgije na svijetu, planetarij na Kukuruzištu Streim, uređenje izletničke zone na desnoj obali Dunava, putničko pristanište za turističke brodice, komunalno pristanište, rekonstrukcija vučedolskih sojenica na dunavskom otoku, revitalizacija devastiranog restorana, znanstveno-istraživački centar, parkiralište s prilaznom cestom te hortikulturno uređenje krajolika.«
Muzej vučedolske kulture je dobitnik više nagrada, među ostalima i nagrada s polja muzeologije: 2016. Živa Award – nagrada za kreiranje novoga muzeja, koju dodjeljuje  Forum slavenskih kultura, Godišnja nagrada Hrvatskog muzejskog društva za realiziran stalni izložbeni postav za 2015. godinu, te Posebno priznanje Hrvatskog muzejskog društva za 2017. Mirni Šuljug i Mireli Hutinec za pedagoško-edukacijske programe »Dječji vodič« i »Dnevnik malog arheologa«.
Zvonko Sarić